Slaven Kovačević, kadar DF-a koji je proteklih mjeseci bio u središtu javnosti jer se žalio Europskom sudu za ljudska prava tvrdeći da su mu prava da bira predstavnike uskraćena jer se izjašnjavao kao građanin bez etničke pripadnost, što mu je Sud u konačnici odbio, od jučer je službeno kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Slaven Kovačević, koji se u vrijeme podnošenje žalbe izjašnjavao kao ostali, prethodno je bio vijećnik u Gradskom vijeću Sarajeva kao predstavnik Hrvata. Poznat je i kao savjetnik Željka Komšića koji je tri mandata poziciju hrvatskog člana Predsjedništva BiH osvajao glasovima Bošnjaka.
Europski sud za ljudska prava (ESLJP) odbacio je u lipnju apelaciju Slavena Kovačevića, savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, protiv Bosne i Hercegovine. Kovačević je tvrdio da mu je, zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih zahtjeva, na izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH te Predsjedništvo BiH, onemogućeno glasovati za kandidate po vlastitom izboru.
Sud mu je u konačnici odbio priziv te presudio da podnositeljevi prigovori koji se odnose na povredu čl. 3. Protokola br. 1. uz Konvenciju (pravo na slobodne izbore) samostalno i u vezi s čl. 14. Konvencije (zabrana diskriminacije), a imajući u vidu neizravnu prirodu izbora za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i izmjene određenih izbornih pravila na dan izbora 2. listopada 2022., ne spadaju u opseg predmeta razmatranja pred Velikim vijećem. Također je presudio da je zahtjev podnositelja nedopušten jer je podnositelj zloupotrijebio pravo na podnošenje zahtjeva te je Europski sud presudio da se podnositelj ne može smatrati žrtvom povrede ni jednog konvencijskog prava koje je utužio.
U svom pismenom očitovanju i usmenom izlaganju na ročištu održanom 20. studenoga 2024. zastupnica RH pred Europskim sudom istaknula je da zahtjev podnositelja predstavlja “actio popularis” te pozvala Sud da prepozna pravu motivaciju za podnošenje zahtjeva, a to je promicanje političkih ciljeva jedne političke stranke (Demokratske fronte) usmjerenih na restrukturiranje ustavnog okvira BiH te smanjenje ili potencijalno eliminiranje pojma konstitutivnih naroda u izbornom sustavu, a ne zaštita ljudskih prava podnositelja. Upozorila je da je mir u BiH, postignut Washingtonskim i Daytonskim sporazumima, ugrožen zbog unutarnjih političkih podjela, unitarističkih i secesionističkih tendencija i vanjskih pritisaka te da je osiguranje ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda te prava svih ostalih građana važnije nego ikada. Zastupnica je naglasila da rješenje političkih problema u BiH mora proisteći iz unutarnjeg kompromisa, a ne vanjskih pritisaka. Istaknula je važnost načela supsidijarnosti prema kojem nacionalna tijela, posebno sudovi, imaju primarnu odgovornost primijeniti Konvenciju i riješiti osjetljiva politička pitanja unutar države. Upozorila je i da bi potvrđivanje presude Vijeća imalo dalekosežne posljedice za druge konsocijacijske demokracije u Europi (poput one u Belgiji, Švicarskoj itd.), kao i za pozitivne obveze svih država članica VE u pogledu osiguranja aktivnog biračkog prava.
Objava Čovjek koji je na Europskom sudu tvrdio da nije Hrvat kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.