Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković prvog dana službenog posjeta SR Njemačkoj održao je predavanje u Zakladi Konrad Adenauer u Berlinu, na temu „Jačanje strateške otpornosti Europe: Hrvatsko-njemačko partnerstvo u novom dobu“
Pozdravljajući domaćina profesora dr. Lammerta, Plenković je u svome govoru naglasio.
Vaše ekselencije, dame i gospodo,Veliko mi je zadovoljstvo danas biti ovdje u Zakladi Konrad Adenauer u Berlinu, povodom mog posjeta i susreta s kancelarom Merzom. Želio bih s vama podijeliti neka razmišljanja o izazovima s kojima se danas suočava naš kontinent.
Moja vlada godinama radi na produbljenom partnerstvu između Hrvatske i Njemačke, koje je od tada postalo jače i važnije u mnogim područjima. Njemačka podrška bila je ključna tijekom borbe Hrvatske za neovisnost, u procesu pristupanja EU i NATO-u, a u konačnici i za uspješnu integraciju Hrvatske u Schengenski prostor i eurozonu, piše Željko Matić za Berlinski magazin.
Naši politički odnosi cvjetaju ne samo na saveznoj razini, već i u našim odnosima s njemačkim saveznim državama. Posebna veza između naših zemalja je hrvatska zajednica u Njemačkoj – gotovo 500.000 Hrvata koji na mnogo načina značajno doprinose oba društva. Njemačka je četvrti najveći investitor u Hrvatskoj. Prošle godine naš je obujam trgovine dosegao 9 milijardi eura. Više od 1300 njemačkih tvrtki uspješno posluje u Hrvatskoj. Vidimo daljnji potencijal za produbljivanje naše suradnje u područjima kao što su energetika, sigurnost i obrana – što ćemo sutra ponovno potvrditi potpisivanjem ugovora o kupnji tenkova Leopard.
ODLUČUJUĆI TRENUTAK ZA EUROPU JE SADA
Ne može se poreći: Odlučujući trenutak za Europu je sada. Živimo u vremenu dubokih previranja i neizvjesnosti.
Mnogi bi tvrdili da je duh vremena sve samo ne obećavajući. Međutim, moja glavna poruka je sljedeća: Ako su Adenauer i njegova generacija uspjeli pretvoriti ruševine rata u temelje mira i prosperiteta, naša generacija mora ići još dalje. Moramo iskoristiti trenutne izazove kako bismo izgradili otporniju, ujedinjeniju i suvereniju Europu.Dopustite mi da navedem neke temeljne aspekte koji će oblikovati ovaj zajednički pothvat.
HRVATSKA: OD RATOM POGOĐENE ZEMLJE DO PRIČE O USPJEHU
Od razaranja rata i agresije 1990-ih, Hrvatska je prošla kroz duboku metamorfozu, razvijajući se u samouvjerenu, dinamičnu i otpornu naciju. Kao najmlađa država članica EU-a – i jedina s nedavnim, izravnim iskustvom agresije usporedive s ruskim napadom na Ukrajinu – Hrvatska posjeduje jedinstveno razumijevanje povezanih rizika.
Danas smo na pragu članstva u OECD-u i imamo ocjenu A, poboljšavši svoj rang za pet mjesta u samo sedam godina – najbrži porast ocjene za državu članicu EU-a od krize COVID-19 i energetske krize. Sada smo među tri najdinamičnija gospodarstva u eurozoni u posljednje četiri godine. S više od 20 milijuna posjetitelja, svrstani smo među dvadeset najboljih turističkih destinacija diljem svijeta: omjer koji nijedna druga mediteranska zemlja ne može usporediti s drugim zemljama.
Hrvatska je sedma u EU po udjelu obnovljive energije i osma u svijetu po postizanju Ciljeva održivog razvoja. Iz ove privilegirane pozicije, stečene žrtvom, obnovom i uspješnom europskom integracijom, Hrvatska se suočava s izazovima s kojima se Europa danas suočava.
ENERGETSKA TRANZICIJA: KLJUČNI FAKTOR EUROPSKE OTPORNOSTI
Energija je prva točka o kojoj bih se danas želio pozabaviti. To je neupadljivi temelj sve naše udobnosti, naše industrije i naše slobode. Sve što trošimo prevozimo, uglavnom kamionima ili brodovima, gotovo uvijek koristeći naftu. Bez nafte nema prometa. Bez prometa nema gospodarstva.
Pa ipak, količina energije dostupna po glavi stanovnika u Europi opada već dva desetljeća – ne zato što se potrošnja smanjila, već zato što Europa proizvodi znatno manje nafte i prirodnog plina nego prije.
Naša ovisnost o vanjskim dobavljačima povećava našu ranjivost.Europa uvozi 95% svoje nafte, gotovo 90% plina i dvije trećine ugljena. Ovi izvori energije nisu samo CO2 intenzivni, već i izlažu Europu dodatnom geopolitičkom pritisku. Energetska tranzicija stoga nije samo ekološki imperativ – ona je i strateški cilj.
Europa mora izgraditi čišći, učinkovitiji i daleko manje ranjiv energetski sustav. Hrvatska i Njemačka podržavaju provedbu Europskog zelenog plana i Plana čiste industrije.Tri energetska sektora u kojima zajednički unapređujemo strateški važne projekte su: vodik, plinovodi i naftovodi te geotermalna energija. Hrvatski plinovodi već su spremni za vodik i spajaju se s Mađarskom, Slovenijom, Austrijom i Njemačkom.
Zajedno s proširenjem našeg LNG terminala na 6,1 milijardu kubičnih metara, Hrvatska je u poziciji značajno ojačati energetsku sigurnost Europe. U području opskrbe naftom, Hrvatska je također u mogućnosti zadovoljiti potrebe Mađarske i Slovačke. Jadranski plinovod (JANAF) pouzdana je alternativa za obje zemlje. U tom kontekstu podržavamo plan EU-a da prekine uvoz ruskih fosilnih goriva. Nadalje, Hrvatska ostaje stabilan i pouzdan partner u diverzifikaciji europskih energetskih ruta. To je važno i s obzirom na sigurnost Europe.
SNAŽNA SIGURNOSNA I OBRAMBENA POLITIKA EU KAO TEMELJ NJEZINE STRATEŠKE AUTONOMIJE
Europa se trenutno suočava sa sigurnosnim okruženjem koje nikada nije bilo opasnije od kraja Hladnog rata. Od preuzimanja dužnosti, Putin je pokrenuo šest velikih vojnih operacija. Svi se ovdje sjećaju rata u Čečeniji, invazije na Gruziju, aneksije Krima kršeći međunarodno pravo, rata u Donbasu, intervencije u Siriji u znak podrške Assadovom režimu i konačno, velike ofenzive protiv Ukrajine u veljači 2022.
Osim ove otvorene vojne agresije, Rusija je također pokretač neprijateljskih i destabilizirajućih akcija diljem Europe i šire. One odražavaju namjernu strategiju usmjerenu na potkopavanje međunarodnog poretka i zamjenu vladavine prava vladavinom sile.Takav svijet omogućio bi prekrajanje granica agresijom, čime bi se potkopala sigurnosna arhitektura koja je desetljećima sprječavala velike ratove u Europi.
Izvanredna otpornost Ukrajine stoga je ništa manje od herojske. Gotovo četiri godine Ukrajinci se s izvanrednom hrabrošću odupiru znatno superiornijem agresoru. U mnogim aspektima, oni su prva linija obrane Europe.
Hrvatska i Njemačka čvrsto su predane povećanju pritiska na Rusiju i pružanju sveobuhvatne podrške obrani, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine.
Trenutni napori prema mirovnom sporazumu moraju biti prihvatljivi Ukrajini i utemeljeni na snažnim sigurnosnim jamstvima koja sprječavaju Rusiju da ponovi svoju agresiju. Europa mora biti uključena u trenutne pregovore – jer se odluke o sigurnosti našeg kontinenta ne mogu donositi bez nas. Hrvatska snažno podržava rastuću odgovornost Europe za vlastitu sigurnost i njezinu stratešku autonomiju u okviru EU i NATO-a, što nam omogućuje udruživanje resursa, izbjegavanje dupliciranja napora i osiguranje interoperabilnosti.
HRVATSKA TOME DOPRINOSI:
Postajemo globalni lider u FPV dronovima proizvedenim bez kritičnih kineskih komponenti. Hrvatske tvrtke pokrivaju 80% globalnog tržišta strojeva za daljinski upravljano razminiranje – ključne tehnologije za moderne sukobe. Hrvatska je u posljednjem desetljeću utrostručila svoj obrambeni proračun i cilj joj je dosegnuti 2,5% BDP-a do 2027. i 3% do 2030.
Moderniziramo svoje oružane snage potpunim prijelazom na zapadnu tehnologiju. Lovac Rafale, helikopteri Black Hawk i Kiowa, vozila Bradley, transportni zrakoplovi Patria i dronovi Bayraktar već su u upotrebi.
Nabavljamo tenkove Leopard, HIMARS sustave i haubice CAESAR. Naše sljedeće ulaganje bit će u Ratnu mornaricu.
Hrvatskoj je privremeno dodijeljeno 1,7 milijardi eura SAFE kredita, a očekujemo da će to pokriti naše investicijske ciljeve za sljedeće dvije godine. U siječnju sljedeće godine uvest ćemo obvezni dvomjesečni program vojne obuke za sve 19-godišnjake kako bismo ojačali nacionalnu obrambenu spremnost.
BILATERALNA OBRAMBENA SURADNJA S NJEMAČKOM
Hrvatska smatra Njemačku vodećom snagom u jačanju europske obrane i važnim partnerom unutar NATO-a i EU-a. Obrambena suradnja između Hrvatske i Njemačke značajno se intenzivirala u posljednje dvije godine.
Važna prekretnica je spomenuta nabava glavnih borbenih tenkova Leopard 2A8.
Osim toga, tu je i zajedničko ulaganje DOK-ING–Rheinmetall u području bespilotnih sustava – dobar primjer kako europska industrijska integracija doprinosi kolektivnoj otpornosti.
JAČANJE KONKURENTNOSTI EUROPE
Ulaganja u našu obrambenu spremnost također doprinose europskoj konkurentnosti. Da bi se to održalo i dodatno ojačalo, već spomenutu energetsku tranziciju mora pratiti duboka industrijska transformacija. To zahtijeva modernizirane kapacitete, održiva ulaganja u istraživanje i razvoj, inovacije, robusne lance opskrbe – uključujući i za kritične minerale – i strateška ulaganja.
Hrvatska i Njemačka mogu zajednički razviti robusne energetske sustave, pametne mreže i inovativne platforme te pomoći u oblikovanju digitalne i zelene tranzicije.
PROŠIRENJE EU: ISPUNJAVANJE NEDOVRŠENOG ZADATKA EUROPE
Dovršetak europskog projekta znači daljnji razvoj snažne, otporne i globalno relevantne Europe. Naša Unija mora se prilagoditi novim izazovima. U tom smislu, proširenje EU ostaje ključno za stabilnost, sigurnost i prosperitet Europe.To je ujedno i najbolja dugoročna investicija u naš mir.
Ruska agresija na Ukrajinu oštar je podsjetnik zašto je proširenje stabilnosti na naše susjedstvo strateški potrebno. Za Hrvatsku proširenje nije teoretsko pitanje – to je životno iskustvo. Znamo koliko je duboka i važna transformativna moć europskog procesa pristupanja. Stoga podržavamo proces proširenja temeljen na zaslugama, vladavini prava, poštovanju europskih vrijednosti i ispunjavanju svih kriterija za pristup.
Zapadni Balkan ostaje regija od strateškog interesa za Hrvatsku. Proces proširenja, koji je nakon pristupanja Hrvatske tekao vrlo sporo, sada je, po prvi put, u fazi u kojoj postaje očita jača politička volja – i od strane zemalja kandidatkinja i od strane EU. I moramo iskoristiti tu priliku.
Europa se ponovno suočava s velikim izazovima. Naš je zadatak aktivno oblikovati procese koji će definirati našu budućnost. Hrvatska i Njemačka stoje rame uz rame: u području obrane i sigurnosti; u industrijskoj, energetskoj i digitalnoj tranziciji; u našoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini; u jačanju Europske unije; a također i kako bi se osiguralo da Zapadni Balkan ostane čvrsto ukorijenjen u našim zajedničkim europskim vrijednostima.
Daljnjim jačanjem našeg partnerstva, produbljivanjem naše suradnje i udruživanjem naših resursa i sposobnosti, istovremeno jačamo Europsku uniju – Uniju koja ne samo da prevladava krize, već i oblikuje vlastitu prosperitetnu budućnost.
Kazao je Berlinu premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković održao je predavanje u Zakladi Konrad Adenauer u Berlinu, prvog dana službenog posjeta SR Njemačkoj na temu „Jačanje strateške otpornosti Europe: Hrvatsko-njemačko partnerstvo u novom dobu“
Powered by WPeMatico