Kina planira iskopati kanal kroz Balkan, koji bi spojio Egejsko more, preko rijeka Morave i Vardara, s Dunavom, čime bi se skratila udaljenost za prijevoz kineske robe za gotovo 1000 kilometara.
Međutim, projekt se suočava s nekoliko izazova, a ključni je potreba za suradnjom Srbije, Kosova, Sjeverne Makedonije i Grčke. Također, Turska se protivi ovoj ideji, jer bi dovršetkom kanala većina brodova prestala koristiti turske tjesnace.
Prije nekoliko godina Kina je predložila veliki projekt u sklopu inicijative Pojas i put, vrijedan oko 3 bilijuna dolara. Plan je izgraditi sustav kanala koji bi spojio Egejsko more (preko grčke luke Solun) s Dunavom, prateći tok rijeka Vardar/Axios i Morava.
To bi stvorilo ključni europski plovni put koji bi skratio rute iz Azije zaobilazeći turske tjesnace. Međutim, to bi zahtijevalo opsežne inženjerske radove i ogromna sredstva, a studije izvedivosti su u tijeku i pregovori sa Srbijom, Kosovom, Sjevernom Makedonijom i Grčkom.
Ruta: Kanal bi povezao rijeku Dunav (srednju Europu) sa Sredozemnim morem, tj. Egejskim morem u blizini Soluna, koristeći rijeku Moravu u Srbiji i rijeku Vardar/Axios u Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj.
Prednosti: Smanjuje vrijeme i troškove prijevoza, nudi alternativu Bosporu, poboljšava balkanska tranzitna gospodarstva i daje Kini strateški pristup europskoj trgovini.
Inženjering: Zahtijeva opsežna iskopavanja i jaružanja, proširenje riječnih korita i izgradnju novih dionica kanala (uključujući vezu preko područja poput Preševske doline).
Status: Studije izvodljivosti koje je dovršila China Gezhouba Group potvrđuju održivost projekta, dok su razgovori između Kine i balkanskih zemalja još uvijek u tijeku.
Kontekst: Projekt se uklapa u širu kinesku strategiju izgradnje alternativnih trgovačkih ruta (kao što je “Srednji koridor”) kako bi se smanjila ovisnost o tradicionalnim pomorskim uskim grlima.
Izazovi i pitanja koja se javljaju:
Troškovi i opseg: Ovo je ogroman pothvat koji zahtijeva izuzetno velika ulaganja.
Geopolitički utjecaj: Projekt bi mogao promijeniti regionalnu ravnotežu snaga, oslabiti važnost Turske i potencijalno povećati kineski utjecaj na Balkanu.
Ekološki problemi: Preoblikovanje riječnih ekosustava i mogućnost preseljenja lokalnih zajednica.
Europska integracija: Otvara se pitanje odnosa balkanskih država prema EU u odnosu na moguću jaču vezu s Kinom.
Ideja o povezivanju Mediterana s Dunavom datira iz 1840-ih.
Godine 1907. Sjedinjene Američke Države formirale su inženjersku komisiju koja je razmatrala mogućnost realizacije ovog projekta. Međutim, Balkanski ratovi (1912. – 1913.), Prvi i Drugi svjetski rat, kao i Hladni rat, odgodili su ga na neodređeno vrijeme.
Danas ulaz iz Mediterana u Crno more kontrolira Turska, pa bi svaki takav plan morao proći odobrenje Ankare. Stoga se Solun smatra idealnom ulaznom točkom za povezivanje s Dunavom i ostatkom kineske trgovačke rute preko kanala.
Takav potez bi neizbježno smanjio geopolitičku moć Turske u Sredozemlju, a Grčkoj bi dao značajnu prednost kao međunarodnom brodarskom i logističkom središtu, izvještava Nova.
Objava DOK MI NE ZNAMO ZAVRŠITI TUNEL HRANJEN: Kina planira iskopati tunel kroz Balkan pojavila se prvi puta na Pogled.ba.