U dvorani ispunjenoj s 300 učenika Anglikanske škole Svih Svetih, tek je nekolicina podigla ruke na pitanje znaju li za nadolazeću zabranu, a kamoli kako se za nju pripremiti. Od 10. prosinca, naime, na snagu stupa zakon koji će djeci mlađoj od 16 godina blokirati pristup većini popularnih platformi, što je izazvalo lavinu reakcija diljem zemlje i svijeta, piše CNN.
Platforme koje australska vlada definira kao “društvene medije s dobnim ograničenjem” morat će dokazati da poduzimaju sve razumne korake kako bi spriječile pristup korisnicima mlađima od 16 godina. U suprotnom im prijete kazne do 49,5 milijuna australskih dolara (oko 29 milijuna eura).
Popis uključuje divove kao što su Snapchat, Facebook, Instagram, TikTok, Reddit, Threads, Twitch, X i YouTube. Dok vlada tvrdi da ovim potezom štiti djecu od štetnog sadržaja, tehnološke kompanije ističu da već rade na sigurnijim sustavima.
Meta, vlasnik Facebooka i Instagrama, najavila je da će s deaktivacijom i blokiranjem računa krenuti već 4. prosinca, pozivajući mlade da na vrijeme preuzmu svoje podatke. Snap će korisnicima omogućiti deaktivaciju računa do tri godine, odnosno dok ne navrše 16. Popularni “snap nizovi”, svakodnevna razmjena fotografija koja signalizira online prisutnost, jednostavno će prestati.
Zabrana dolazi u posebno osjetljivom trenutku, na kraju školske godine i uoči osmotjednih ljetnih praznika u Australiji. Za milijune djece to znači dugo, toplo ljeto bez škole, učitelja i bez scrollanja, piše Index.
Stručnjaci ovu mjeru vide kao prirodnu evoluciju sigurnosnih standarda, uspoređujući je s uvođenjem sigurnosnih pojaseva u automobile ili zdravstvenih upozorenja na cigaretama.
“Zapitali smo se što radimo u stvarnom svijetu? Puštamo li mlade u striptiz klubove, barove, dopuštamo li im da kupuju alkohol? Koje norme imamo izvan mreže i koje želimo preslikati online?”, objašnjava Julie Dawson iz tvrtke za digitalni identitet Yoti.
No, procjena dobi kod tinejdžera na prijelazu, primjerice onih od 15 do 17 godina, može biti izazovna. Neki će stariji od 16 možda morati priložiti osobni dokument kako bi dokazali svoju dob, ističe Andy Lulham iz tvrtke Verifymy.
Pokušaji varanja sustava, poput korištenja maski, vjerojatno neće uspjeti zahvaljujući tehnologiji koja provjerava je li ispred kamere stvarna osoba. Virtualne privatne mreže (VPN) također nisu idealno rješenje jer narušavaju lokalizirano korisničko iskustvo na kojem se temelje društvene mreže.
Važno je napomenuti da zakon odgovornost stavlja isključivo na tehnološke tvrtke. Nema kazni za djecu ili roditelje ako uspiju zaobići zabranu.
Reakcije tinejdžera su podijeljene. Shar, 15-godišnja pjevačica u usponu, zabrinuta je zbog gubitka platforme na kojoj promovira svoju glazbu. “Trebalo mi je toliko dugo da steknem 4000 pratitelja na svom glavnom računu objavljivanjem, i sve ću to izgubiti”, rekla je.
Poput drugih mladih kreatora, svoje pratitelje sada usmjerava na Lemon8, aplikaciju u vlasništvu TikTokove matične tvrtke ByteDance, koja nije obuhvaćena zabranom.
Tinejdžerska influencerica Zoey, koja na TikToku ima 48.000 pratitelja, pokrenula je peticiju sa zahtjevom da se dobna granica spusti na 13 godina. Prikupila je više od 43.000 potpisa.
S druge strane, 14-godišnja Maxine Steel izbrisala je svoje aplikacije još prošle godine jer joj je postalo preteško oduprijeti se scrollanju. Trenutno je u ljetnom kampu gdje su telefoni zabranjeni. “Sada smo se svi navikli, zaboravili smo na društvene mreže i moram reći, ovo je najživlje okruženje u kojem sam ikada bila”, poručuje Maxine.
Stručnjaci poput Lucy Thomas iz organizacije Project Rockit upozoravaju da, iako se neki mladi osjećaju oslobođeno, drugima gubitak online zajednica teško pada. “Posljednje što želimo jest da se mladi zbog ove politike okrenu opasnijim, manje reguliranim prostorima”, kaže Thomas.
Zabrana je velikim dijelom potaknuta knjigom “Anksiozna generacija” američkog psihologa Jonathana Haidta, koja porast problema s mentalnim zdravljem kod mladih povezuje s pametnim telefonima. Ideja se brzo proširila Australijom uz snažnu podršku medija. Iako su kritičari zakon nazvali ishitrenim potezom za prikupljanje političkih bodova, druge zemlje pozorno prate australski primjer.
Malezija, Danska, Norveška i zemlje EU već razmatraju ili uvode slična ograničenja. U Velikoj Britaniji na snazi je Zakon o online sigurnosti, dok je u SAD-u najmanje 20 saveznih država donijelo zakone koji se tiču djece i društvenih medija, iako nijedan nije tako sveobuhvatan kao australska zabrana.
Powered by WPeMatico