Trideset godina nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma, politički sustav Bosne i Hercegovine utemeljen na daytonskom ustavnom okviru ostaje najveća prepreka demokratskom razvoju društva i države, ocijenio je u intervjuu za Fenu Šaćir Filandra, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.
Naglašava da ustavna rješenja iz Daytona nisu bila zamišljena kao politički proboj, već kao realpolitički kompromis čiji je jedini cilj bio zaustaviti rat.
-Naš politički sustav ključna je prepreka demokratskom razvoju društva i države. Još značajnije, on sprječava razvoj političke zajednice Bosne i Hercegovine, budući da su ustavna rješenja realno utemeljena na mirovnom rješenju, što je u to vrijeme bio prioritet. Energije i ideologije rata nisu eliminirane političkim sustavom, već su samo transformirane u pravnu normu. Stoga ustavni okvir nije donio platformu za nove politike, nije bio politički proboj u odnosu na trenutnu situaciju, već samo uspješno smirivanje vojnih sukoba – rekao je Filandra.
Govoreći o činjenici da ustavni okvir ostaje gotovo nepromijenjen tri desetljeća, Filandra ističe da je to posljedica izostanka radikalnog prekida s akterima rata.
-Budući da je ustavno rješenje podržavalo postojeće stanje, budući da političke snage koje su bile u sukobu u ratu nisu eliminirane, a to je mogla učiniti međunarodna zajednica zabranom određenih političkih subjekata, nismo dobili prostor za pojavu novih političkih ideja. I ideje i akteri koji su sudjelovali u ratu su opstali, pa se od tih snaga nije moglo očekivati više. Izostanak radikalnog prekida s ratnim stanjem i akterima, što su međunarodni čimbenici mogli i trebali učiniti u tom trenutku, stvorio je današnju situaciju. Kolokvijalno rečeno, rat protiv Bosne i Hercegovine nije bio istovremena revolucija za novu Bosnu i Hercegovinu – naglasio je.
Profesor Filandra ukazuje na niz slabosti daytonskog političkog sustava koje proizvode demokratski deficit.
-Broj slabosti i nejasnoća daytonskog političkog sustava je nebrojen. Istovremeno, ne možemo se stalno skrivati iza loših daytonskih rješenja, a to poslovično i radimo. Unutar državnih i društvenih aktera Bosne i Hercegovine još uvijek nema dovoljno političke volje, znanja i hrabrosti da se zakorači u nova rješenja. A to smo mogli i morali učiniti. Ovisi samo o nama. Politički, društveno i ekonomski stagniramo već desetljećima. Naš politički konzervativizam i društveni konformizam održavaju ovo loše stanje. Nismo spremni za nove ideje i rješenja, nemamo energije za reforme, političke inovacije, vezani smo nacionalizmom i taj nacionalizam smatram ključnim problemom – rekao je.
Posebno se osvrnuo na etnički princip organizacije vlasti, koji vidi kao najveću prepreku razvoju građanske demokracije. Filandra smatra da je odnos između etničkog, posebnog i političkog, općeg principa bit bh. političkog čvora.
-Svaka naša generacija u posljednja dva stoljeća suočavala se s ovim pitanjem. Usklađivanje individualnih, građanskih i grupnih, etno-kulturnih prava na način koji poštuje obje razine identiteta zadatak je svih društvenih aktera. Pronalaženje mjere za ovaj odnos je moguće, većina modernih društava ima slične probleme, mi nismo poseban slučaj u tom pitanju. U osnovi nam nedostaje istinska legitimnost države, mnogi politički akteri još uvijek ne pristaju na činjenicu državnog subjektiviteta BiH, iako to neće javno priznati, i svi rade na njezinoj disfunkcionalnosti, do njezine konačne demontaže. To je u biti naš problem – naglasio je.
Filandra je detaljno opisao kako se demokratski deficit manifestira u svakodnevnom političkom životu. Prema njegovim riječima, demokracija je “krhka biljka” koju treba stalno štititi i njegovati, te da kulture bogatije od BiH znaju potonuti iz demokracije u autoritarne države.
-Nemamo demokratsku tradiciju i trebat će dugo vremena da se uspostave demokratski instituti u svim područjima života. Moramo biti realni u svojim procjenama. Sada smo na razini proceduralne demokracije, a ispod te demokratske “ispravnosti” vladaju nepotizam, plemenske i krvne prakse, nejednakost svih vrsta, zlouporaba moći, opća diskriminacija drugih, demonizacija neprijatelja, korupcija, natječajna ekonomija i cijeli niz anomalija koje proceduralno ispravljamo “pokrivamo” papirima. Ali i to je napredak u usporedbi s autoritarnim i ideološki totalitarnim društvima – rekao je.
Dodao je da je teško govoriti o pravoj demokraciji u zemlji u kojoj značajan broj građana nema jednaka politička prava. Smatra da je demokracija vječno nedovršen proces, te da se opseg prava i mogućnosti na egalitarnoj i liberalnoj razini u svakom društvu može i treba povećati.
-Mi smo formalno demokratsko društvo, naše državne institucije su demokratski uspostavljene, i ništa važnije od toga. Nema odgovornosti, nema jednakosti mogućnosti. Ovo je razina demokratskog razvoja koju smo dosegli. Minimalna je, ali je dovoljna osnova za unapređenje svih demokratskih procesa i bez obzira na sve, vjerujem u zakonitost političkog razvoja u tom smjeru. Društvo Bosne i Hercegovine je znatno pluralizirano i nema povratka – rekao je.
Govoreći o ulozi međunarodne zajednice, Filandra je podsjetio da se BiH predugo oslanjala na vanjske čimbenike i da je međunarodna zajednica, na samom kraju rata, morala radikalno prekinuti prethodno stanje, ali to nije učinila.
-Nakon sloma tzv. Travanjskog paketa ustavnih promjena prije gotovo dva desetljeća, zapravo smo izašli iz fokusa velikih svjetskih igrača, što je ponekad i dobra stvar. U globaliziranom svijetu gdje je sve međuovisno, izolacionistički stav je nemoguć, niti ga zagovaram, ali na kraju ćemo morati sami popraviti svoju kuću, jer je ipak naša – rekao je.
Kao minimalne ustavne promjene koje bi pomaknule BiH iz “Daytonske zamke” prema funkcionalnoj demokraciji, Filandra predlaže ukidanje tročlanog Predsjedništva BiH i uvođenje funkcije predsjednika države, kao i ukidanje mehanizma koordinacije i sličnih prepreka na putu prema europskim integracijama.
Na pitanje imaju li domaće političke elite kapacitet i volju za provedbu reformi, Filandra je kategoričan da nemaju.
-Nije nam jasno da nije jednostavno uspostaviti, educirati i demokratski profilirati odgovorne, profesionalne i politički moderne političke elite. To je malo dulji kulturni proces kontinuiranog učenja i pregovaranja. Stalno smo na izborima, mijenjamo aktere, barem u Federaciji Bosne i Hercegovine, ali nema napretka – rekao je, dodajući da ostaje apsolutno optimističan u pogledu budućnosti Bosne i Hercegovine.
-Njegov politički sustav je složen, uvijek će biti takav, jer je riječ o vrlo složenom i pluralnom društvu u kojem će sklad grupnih i individualnih prava biti na višoj razini civilizacijskih rješenja u budućnosti. A danas, u uređenom dijelu svijeta kojem srećom pripadamo, ta rješenja su takva da se poštuju i uvažavaju grupna etno-kulturna prava, ali individualna prava imaju nadmoć – zaključio je Filandra.
Objava Filandra: Dayton smo već morali promijeniti, nema hrabrosti da se zakorači u nova rješenja pojavila se prvi puta na Pogled.ba.