Papa Lav XIV. pozvao je u Turskoj, tijekom proslave 1700. obljetnice Ekumenskog sabora u Niceji kao temeljnog događaja za kršćanstvo, na jedinstvo i bratstvo među kršćanima različitih denominacija.
Drugog dana posjeta pretežno muslimanskoj zemlji, Lav XIV. je bio na ekumenskoj molitvi u Izniku, drevnoj Niceji, u prisutnosti 27 vjerskih dostojanstvenika – poglavara i predstavnika kršćanskih crkava.
Papa Lav XIV. stigao je do ruševina bazilike svetog Neofita u Izniku, nekadašnjoj Niceji, gdje je s carigradskim patrijarhom Bartolomejem molio za jedinstvo kršćana.
– Iako su prošla stoljeća, donoseći previranja, teškoće i podjele, dolazimo ovdje s poštovanjem i zajedničkom nadom. Nismo ovdje samo da se prisjetimo prošlosti. Okupljeni smo da svjedočimo istoj vjeri koju su ispovijedali oci Nikeje. Vraćamo se ovom izvoru kršćanske vjere kako bismo mogli ići naprijed, kazao je Bartolomej, carigradski patrijarh.
Papa naglasio “potragu za bratstvom”
Tijekom ceremonije bogate simbolikom, Lav XIV. naglasio je “potragu za bratstvom”.
– Svi smo pozvani prevladati skandal podjela koje nažalost još uvijek postoje i njegovati želju za jedinstvom, izjavio je Papa na engleskom.
Podijeljeni od velikog raskola 1054. između Istočne i Zapadne Crkve, katolici i pravoslavci održavaju dijalog i zajednička slavlja, unatoč razlikama u doktrinama.
Svečanost, obilježenu molitvama na nekoliko jezika, polifoničnim i bizantskim ‘a cappella’ napjevima, predvodio je carigradski patrijarh Bartolomej I., ključna osoba u pravoslavnom svijetu.
Na molitvi su sudjelovali patrijarsi i drugih pravoslavnih crkava, te predstavnici protestantskih zajednica.
U ozračju povijesne težine mjesta, Papa i patrijarh Bartolomej molili su pred ikonama Krista i otaca Nicejskog sabora, upućujući poziv da “slijedimo put kršćanskog jedinstva koji nam je zacrtan”, unatoč “podjelama” prošlih stoljeća.
– U eri u kojoj je “svijet uznemiren i podijeljen sukobima i antagonizmima”, dolazak Lava XIV. “je posebno važan”, rekao je ranije za AFP carigradski patrijarh, koji ima počasni i povijesni primat nad ostalim patrijarsima pravoslavnog svijeta.
Papa kritizirao nedostatak jedinstva
Na mjestu gdje su prije 1700 godina biskupi iz cijelog tadašnjeg kršćanskog svijeta donijeli odluke koje i danas određuju kršćanski identitet, posebno u pogledu vjerovanja u Krista i Sveto Trojstvo, Papa je kritizirao nedostatak jedinstva među 2,6 milijardi kršćana u svijetu.
– Što smo pomireniji, to mi kršćani možemo vjerodostojnije svjedočiti Evanđelje Isusa Krista, koje je navještaj nade za sve, rekao je papa.
Katolici priznaju univerzalni autoritet pape kao poglavara, dok su pravoslavni, fragmentiraniji nego ikad, organizirani u autokefalne crkve.
U svojoj izjavi, Papa je također pozvao na “snažno odbacivanje” “korištenja religije za opravdavanje rata i nasilja, kao i svih oblika fundamentalizama i fanatizama”, ali nije otvoreno imenovao bilo kojeg vjerskog vođu.
Rekao je da religije trebaju podržavati dijalog, međusobno poštovanje i suradnju te pomagati ljudima da prepoznaju dostojanstvo svake osobe.
S druge strane, patrijarh Kiril podržao je rusku invaziju na Ukrajinu 2022. godine, koju je opisao kao “sveti rat”.
– Moramo odlučno odbaciti iskorištavanje religije kao opravdanja za rat, nasilje ili bilo koji oblik fundamentalizma ili fanatizma. Umjesto toga, trebamo slijediti puteve bratskog susreta, dijaloga i suradnje, poručio je.
Prema podacima Vatikana, u Turskoj – nekada domu ranokršćanskih svetaca poput apostola Filipa, Pavla i Ivana, danas živi oko 33 tisuće katolika. Papa im je poručio da pokušaju u svojoj malobrojnosti pronaći snagu. Prije odlaska u Iznik, u katedrali Duha Svetoga u Istanbulu susreo s vjernicima iz cijelog svijeta.
Papa je pozvao na pomaganje migrantima kojih samo u Turskoj živi gotovo 4 milijuna, najviše iz Sirije.
– I sama ova Crkva u velikoj se mjeri sastoji od ljudi koji dolaze iz drugih krajeva, a mnogi od vas, svećenici, sestre i pastoralni djelatnici, došli ste iz drugih zemalja. Zato je važno posebno se posvetiti prihvaćanju lokalne kulture, kako bi jezik i običaji, običaji Turske postali i vaši, poručio je papa.
Ističući brigu za migrante i siromašne kao jedan od prioriteta svojeg pontifikata, Papa je u zemlji koja je neraskidivo povezana s počecima kršćanstva, pozvao djecu Abrahamovu i cijelo čovječanstvo na bratstvo koje prepoznaje i vrednuje razlike.
Papu je u Ankari primio islamističko-konzervativni predsjednik Recep Tayyip Erdogan.
Lav XIX. je pozvao Tursku da igra “stabilizirajuću” ulogu u “vrlo konfliktnom” globalnom kontekstu.
Nakon Pavla VI. (1967.), Ivana Pavla II. (1979.), Benedikta XVI. (2006.) i Franje (2014.), Lav je peti papa koji je posjetio Tursku.
U subotu će posjetiti Plavu džamiju, jednu od ikona Istanbula izgrađenu u 17. stoljeću na mjestu bivše palače bizantskih careva, prije nego što će predvoditi veliku misu pred 4000 vjernika.
Od nedjelje do utorka nastavit će svoje putovanje dugo očekivanim posjetom Libanonu.
Atentator Agca htio popričati s papom, udaljen je
Ali Agca, atentator na papu Ivana Pavla II. 1981., udaljen je u četvrtak iz turskog grada Iznika nakon što je poželio “porazgovarati” s papom Lavom XIV. tom gradu, izvijestili su turski mediji.
Agca je turskoj novinskoj agenciji DHA izjavio da je stigao u Iznik kako bi papi Lavu osobno poželio dobrodošlicu u grad.
– Nadam se da ćemo moći sjesti i popričati dvije, tri minute, rekao je.
No, udaljen je iz grada prije Papina dolaska, objavili su turski mediji.
U svibnju 1981. Turčin Mehmet Ali Agca ispalio je nekoliko hitaca na papu Ivana Pavla II. na vatikanskom Trgu svetog Petra, teško ga ranivši.
Pušten je na slobodu u siječnju 2010. nakon 29 godina zatvora.
Ivan Pavao II. posjetio ga je u zatvoru u prosincu 1983., gdje se pokajao za zločin, ali nije otkrio svoje motive./HMS/
Objava Papa iz Turske pozvao na jedinstvo kršćana, Ali Agci nije dozvoljen susret s njim pojavila se prvi puta na Hrvatski Medijski Servis – Sad znam više!.