Zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom, Davor Ivo Stier, rekao je da uopće ne sumnja da je budućnost Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji, ali bi volio da to ide brže.
U razgovoru s grupom novinara iz BiH, koji su prošli tjedan bili na studijskom posjetu institucijama Europske unije u Bruxellesu, rekao je da nije tajna da je ovaj novi geopolitički trenutak, zbog kojeg je Europska unija ponovno stavila proširenje na dnevni red, došao nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Ubrzati put BiH prema EU
-To treba iskoristiti sada. Zemlje zapadnog Balkana sada imaju priliku – rekao je Stier, dodajući da su je neke zemlje jako dobro iskoristile.
Pohvalio je Albaniju koja je, rekao je, ostvarila ogroman napredak. Podsjetio je da je nedavno otvorila posljednji skup pregovaračkih poglavlja.
-U vrlo kratkom roku pokazala je da je moguće prilično brzo napredovati i na taj način poslati poruku ‘isplati se’ svojim građanima. Naravno, treba puno posla, ali je dohvatljiv ako postoji politička volja i ako je tempo moguć – rekao je Stier.
Izrazio je želju da sve zemlje zapadnog Balkana iskoriste ovu priliku, “a konkretno, kao šef Delegacije za Bosnu i Hercegovinu, najviše bi volio da to učini Bosna i Hercegovina.”
-Sva naša istraživanja pokazuju da velika većina Bošnjaka, Srba, Hrvata i ostalih građana BiH, u jednom i u drugom entitetu, vidi budućnost BiH u EU. Dakle, taj konsenzus u društvu postoji, bez obzira na sve probleme. Stoga bi i političke institucije to trebale prepoznati, artikulirati i ubrzati put prema EU – rekao je Stier.
Glavni pregovarač mora biti stručnjak
Govorio je i o ulozi glavnog pregovarača Bosne i Hercegovine s Europskom unijom, rekavši da je glavni pregovarač točka s kojom će Europska unija, odnosno Europska komisija u ime cijele EU, pregovarati s BiH.
-Razumije se, po prirodi stvari, da on mora biti u vrlo bliskoj suradnji s izvršnom vlašću, da mora znati što rade u Vijeću ministara BiH, što se radi u svakom resoru. Ali istovremeno se razumije da će se te reforme u nekom trenutku morati pretvoriti u zakone. Stoga, mora imati i većinu, odnosno podršku u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine – u jednom i drugom domu, kako bi se te reforme kasnije mogle prevesti u konkretne zakone – naglasio je Stier.
Rekao je da je važno da glavni pregovarač bude stručnjak “koji poznaje materiju, koji može dobro predstavljati zemlju, koji može dobro artikulirati stavove”.
Po njegovim riječima, jasno je da Vijeće ministara mora usvojiti te stavove, jer ima izvršnu funkciju. Također je jasno da mora imati podršku Parlamenta BiH.
-Ne mogu zamisliti da imate glavnog pregovarača koji ne bi komunicirao s Vijećem ministara. To jednostavno ne bi funkcioniralo. Ali je također jasno da kada se dogovore određene stvari, a onda se moraju donijeti i određeni zakoni, mora postojati i većina u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, u jednom i drugom domu, da se to pretvori u zakone – rekao je Stier.
Test zrelosti
Kada je riječ o usvajanju zakona o VSTV-u i zakona o sudovima, koji su, osim imenovanja glavnog pregovarača, uvjet za otvaranje pregovora BiH s EU, Stier je rekao da, što se tiče ta dva konkretna zakona, jedan je imao mogućnost da već bude usvojen u Parlamentu.
Dodao je da, nažalost, to nije bio slučaj, ali to ne znači da je priča završena.
-Moramo na tome raditi. Mislim da postoji i, na neki način, test zrelosti da se pronađe način da se usvoje ta dva zakona, da budu u skladu s pravnom stečevinom i da se jednostavno omogući otvaranje pristupnih pregovora – rekao je Stier.
Poticanje dijaloga i dogovora
U susretu s novinarima iz Bosne i Hercegovine govorio je i o tome što će biti fokus rada Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom, kojoj je na čelu, u nadolazećem razdoblju.
-Za nas je izuzetno važno da se parlamentarna dimenzija u suradnji Europske unije i Bosne i Hercegovine nastavi redovitim tempom. Nakon što smo u devetom mjesecu imali sastanak u Sarajevu, sada je na redu da kolege iz Bosne i Hercegovine dođu u Europski parlament. Jasno je da bi očekivali da su do tada pregovori već otvoreni. Stoga očekujemo da ćemo moći izjaviti da su uvjeti ispunjeni, da su ispunjena dva preostala zakona iz područja pravosuđa, kao i imenovanje glavnog pregovarača, te da će se potom održati međuvladina konferencija i otvoriti pristupni pregovori s Europskom unijom. To bi sigurno bilo ono što bi očekivali od nas – rekao je Stier.
Dodao je da će, ako se to do tada ne ostvari, razgovarati s kolegama iz Parlamentarne skupštine BiH kako bi potaknuo dijalog i dogovore, kako bi se mogli otvoriti pregovori o pristupanju.
Stier je izjavio da i druge zemlje koje također imaju složene strukture i decentralizirane sustave ipak uspijevaju ispuniti sve potrebne uvjete.
-U konačnici, to je test koji pokazuje zrelost zemlje da se može nositi s izazovima i obvezama koje članstvo donosi sutra. Mislim da je Direkcija za europske integracije odradila važan posao i morat će se dodatno administrativno ojačati, kako pregovori budu napredovali. Postoji niz drugih zemalja, osim naše parlamentarne dimenzije, koje su spremne pomoći i pružiti svoju stručnost. Neke to već čine. Sigurno je da će slijediti Bosnu i Hercegovinu i pomoći u tom segmentu kako bi ojačale vlastite kapacitete, kako bi mogle odgovoriti na sve izazove koje sa sobom donose pregovori o pristupu, a sutra i članstvo – naglasio je Stier.
Kaže da su jako zadovoljni činjenicom da ova parlamentarna dimenzija, gdje se redovito sastaju parlamentarci iz BiH i europski parlamentarci, barem dva puta godišnje, otvara platformu gdje ljudi iz različitih država članica EU, kao i kolege iz BiH, iz različitih političkih stranaka i uvjerenja, mogu razmjenjivati mišljenja, ali i vidjeti koje su neke zajedničke točke.
-Na ovaj način, kroz dijalog, potičemo stvaranje kulture dogovora, jer čak i unutar EU morate uskladiti 27 različitih nacionalnih stavova kako biste donijeli određene odluke. Stoga je kultura dogovora itekako potrebna, a ona se počinje prakticirati upravo u tim prvim koracima, kada se otvore pregovori o pristupanju – rekao je Stier.
Plan rasta
Osvrnuo se i na Plan rasta za zapadni Balkan, te rekao da očekuju da će on krenuti naprijed, “da BIH doista može dobiti ta sredstva koja su namijenjena, a koja je Parlament odobrio da budu namijenjena upravo za Plan rasta i u ovom konkretnom slučaju za reforme koje se moraju provesti u Bosni i Hercegovini, a koje je Vijeće ministara dostavilo Europskoj komisiji u Bruxellesu”.
-Ideja nije čekati punopravno članstvo, već da BIH, a zatim i svi ljudi u BIH, već mogu osjetiti određene koristi članstva u Europskoj uniji čak i prije samog članstva. Kako? Kako se zemlja postupno već integrira u određene europske politike. Mislimo da će, a što se tiče zelene tranzicije, digitalne tranzicije, modernizacije gospodarstva i društva, to poboljšati standard u Bosni i Hercegovini, što će ljudi moći osjetiti – rekao je Stier.
Prema njegovim riječima, postoje i neke druge inicijative.
-Mislimo da bismo stvarno trebali poraditi na ubrzanju, na primjer, korištenja roaminga, odnosno da se ne mora plaćati roaming. Zašto bi to bilo ograničeno samo na regiju Zapadnog Balkana, da se iz BiH mogu zvati druge zemlje Zapadnog Balkana bez roaminga, na primjer, ali ako već zovete Zagreb, Ljubljanu, Beč, München, onda morate plaćati roaming. To je nešto što već ima ideju, ali ide presporo. Možemo i trebamo to ubrzati kako bi građani osjetili dobrobiti europskih integracija – smatra Stier.
Ubrzajte procese
Na pitanje koliko je trenutna situacija u Bosni i Hercegovini povoljna za njezin europski put, Stier je podsjetio da kada su imali posljednju sjednicu Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i Bosne i Hercegovine (POSP) u Sarajevu, tada je na dnevnom redu bila Reformska agenda i rasprava o tome hoće li se ona usvojiti ili ne.
-Na kraju je, unatoč svim poteškoćama, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine uspjelo pronaći način da odobri Reformsku agendu i pošalje je u Bruxelles. Danas je izazov kako ispuniti preostale uvjete za otvaranje pregovora, ali mislim da i to iskustvo imamo. Imamo iskustva, na primjer, u potpisivanju sporazuma s Frontexom. Isto, na to se dugo čeka. Dakle, na kraju se pronađe način. Ono što bih želio istaknuti jest da, s obzirom na to da je to ono što više od 70 posto ljudi u Bosni i Hercegovini želi – ulazak u Europsku uniju, da se ne čeka toliko, da se ne gubi toliko vremena. Na kraju se dođe do rješenja, ali se izgubi puno vremena. Stoga je potrebno ubrzati te procese. Uopće ne sumnjam da je budućnost BiH u Europskoj uniji, ali bih volio da to ide brže – zaključio je Davor Ivo Stier, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik Delegacije za odnose s Bosnom i Hercegovinom, u razgovoru s novinarima iz BiH.
Objava Stier: Više od 70 posto stanovnika BiH želi biti dio EU-a, ubrzajte procese pojavila se prvi puta na Pogled.ba.