Brana u blizini sela Idbar kod Konjica i danas, nakon više od pola stoljeća, privlači veliku pažnju prolaznika, ali je i tema o kojoj stručnjaci pišu i raspravljaju.
Naime, nazivaju je neuspjehom stoljeća. Izgrađena je 1959. godine u dolini ispod Prenja.
Brana je specifična za cijelo područje bivše Jugoslavije. Izgrađena je kako bi se zaustavilo taloženje rijeke Bašćice, koja je bujična rijeka i koja je taložila velike sedimente u Jablaničko jezero. Prije svega, cilj je bio spriječiti taloženje tih velikih količina sedimenta. Dakle, cilj nije bila proizvodnja električne energije. Uloženi trud, ali i mnogo novca, na kraju nije rezultirao ničim.
Kada je izgrađena, nitko nije mogao očekivati da će rijeka Bašćica toliko porasti i da će se voda nakupljati velikom brzinom sve dok ne počne prelijevati, nakon čega bi brana pukla, što je moglo imati katastrofalan ishod. To se nije dogodilo jer se na sredini brane pojavila pukotina koja je i danas vidljiva. Nedugo zatim, mještani su izgradili još jedan prolaz kroz branu, kroz koji danas vodi glavna cesta do sela Idbar.
Nevjerojatan prizor. Velika brana, visoka više od 30 metara, okružena šumom, a kroz nju mali prolaz i cesta koja vodi do slikovitog sela Idbara. Betonska neman nam nudi put do sela koje još uvijek čuva tradicije tih krajeva. Svi se sjećaju i prepričavaju pedesete godine prošlog stoljeća. Svi se sjećaju godina kada je brana izgrađena i kada su kontakt s civilizacijom imali samo putem “konjske staze” iznad brane. Bili su odsječeni. Vidimo i mali potok, kažu da je to rijeka Bašćica, koja je 1959. godine došla toliko daleko da se prelila preko novoizgrađene brane. Mještani kažu da su samo oni znali koliko ova rijeka može biti opasna. Nitko im nije vjerovao.
Dalekih pedesetih godina prošlog stoljeća Sabit Ćosić radio je na izgradnji brane u Idbru. U razgovoru se Sabit, stanovnik spomenutog sela, prisjetio razdoblja kada su tri godine radili u tri smjene na izgradnji brane, što se danas smatra velikim neuspjehom.
Kako kaže, kada su je gradili, otvorili su vodu da je napune; međutim, desna strana brane se urušila.
„Tada su došli specijalci, minirali jedan dio i napravili rupu za vodu. Dobro se sjećam svega jer sam radio na brani oko dva mjeseca, nakon čega sam otišao u Zadar. Brana nije imala značaj jer je izgrađena zbog brane Jablanica“, rekao je Sabit.
Objašnjava da je brana bila treća takve vrste u Europi.
„Za preostala dva ne znam jesu li uspjeli ili ne. Brana se mogla napuniti vodom za 24 sata. To je mala rijeka, ali može jako nabujati. Prije sam živio oko 200 metara od ove kuće i tri puta sam bježao iz tog sela u ovo“, rekao je Sabit.
Naglašava da je rijeka, kada je nadošla, nosila sve pred sobom. Sabit kaže da je brana izgrađena samo da bi se zaustavio materijal.
„Stanovnici Idbre, bilo je oko 120 kućanstava, bili smo odsječeni od grada. Prešli smo preko brane na konjima. Nitko nam nije smio dati znak da se brana probije. Tamo gdje je sada cesta, bile su zatvaranja za ispuštanje vode. Organizirali smo se i probili branu te tako stvorili cestu koja postoji i danas“, rekao je Sabit.
Danas, kaže, brana nije ničemu korisna.
Aziz Nuhić rođen je u Idbru i tamo je odrastao. Danas više tamo ne živi, a kako kaže, Idbar će mu uvijek biti u srcu. Sjeća se i prvog punjenja brane 1959. godine.
„Nakon rata gotovo 12 godina prikupljao sam podatke o Idbru, od prvih pisanih tragova, čak i od legendi do danas. Posebno me zanimalo da nekako zabilježim i zabilježim događaje koji su se dogodili u proteklom ratu“, rekao je Nuhić.
Kako kaže, usput je napravio i zapis o brani.
„Dobio sam neke materijale koje su izradili ljudi koji su izravno radili na izgradnji brane. Brana je specifična za cijelo područje bivše Jugoslavije, pa mi je i to bilo zanimljivo. Obradio sam to razdoblje izgradnje brane, pucanja i ispuštanja. Mnogi ne znaju da je brana, prije svega, izgrađena kako bi se zaustavilo taloženje rijeke Bašćice, koja je bujična rijeka koja je taložila velike količine sedimenta u Jablaničko jezero. Prije svega, cilj je bio spriječiti taloženje tih velikih količina sedimenta. Dakle, cilj nije bio proizvodnja električne energije“, rekao je Nuhić.
Uspio je, kako kaže, nakon 12 godina prikupljanja materijala, napisati knjigu o prvim pisanim tragovima, legendama do kraja posljednjeg rata.
„Cilj brane je bio opravdan, a druga stvar je što cilj nije postignut. Činjenica je, kada se sada gleda, da u Jablaničkom jezeru ima velikih količina materijala; međutim, najveći problem je bio što nije bilo dovoljno financijskih sredstava. Ubrizgavanje nije provedeno kako treba na desnoj obali“, tvrdi Nuhić.
Po njegovim riječima, kada je nadošla bujična rijeka Bašćica, desni dio brane je popustio, a brana se pomaknula za oko 12 centimetara.
„Izlazilo je oko nekoliko kubnih metara kamenja. Da je napravljeno kako treba i da je bilo dovoljno financijskih sredstava, onda se to sigurno ne bi dogodilo. Da je ostalo, imalo bi svoje opravdanje. Imalo je svoje opravdanje; međutim, druga stvar je što cilj nije postignut. Zbog financijskih razloga došlo je do kvara u gradnji“, istaknuo je Nuhić.
Naglašava da sigurno više pripada ekološkom pokretu.
„Protiv sam izgradnje brana. Jesam, ali postoje trenuci kada su te brane nužne. Brana je imala svoje opravdanje, ali je pukla, pa su ogromne količine financijskih sredstava, truda i rada otišle pod led“, rekao je Nuhić.
Prema njegovim riječima, glavni stručnjak koji je vodio projekt bio je inženjer Dušan Milanović, a izvođač radova Željeznička građevinska tvrtka broj 1 iz Sarajeva, koja prije nije radila na branama.
Govoreći o navodima nekih medija da je Milanović počinio samoubojstvo nakon neuspjeha s branom, Nuhić kaže da to nije istina.
„Primijetio sam tada da je postojala podjela, možda čak i na nacionalnoj osnovi. Stručnjaci iz Srbije nekako su branili Dušana Milanovića, dok su ga drugi iz BiH krivili za ozbiljne propuste tijekom izgradnje brane“, istaknuo je Nuhić.
Mišljenja je da je bilo nemoguće ispraviti pogreške napravljene na brani.
„Sada branu u Idbru više vidim kao lekciju ljudima da trebaju pažljivo analizirati sve mogućnosti, a zatim pristupiti određenim projektima“, rekao je Nuhić, javlja N1.
Objava Skupa brana u HNŽ-u najveći jugoslovenski promašaj: Umalo izazvala katastrofu pojavila se prvi puta na Pogled.ba.