Ove nedjelje oko 1,2 milijuna birača u Republici Srpskoj imat će pravo birati novog predsjednika entiteta. Biračka mjesta otvorena su u 7, a zatvaraju se u 19 sati. Izborna šutnja počela je 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta, odnosno u 7 sati ujutro 22. studenoga, i traje do zatvaranja biračkih mjesta, odnosno do 19 sati 23. studenoga 2025. godine, priopćeno je iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Uz ostalo, izričito se zabranjuju sve aktivnosti koje ometaju ili opstruiraju izborni proces tijekom izborne šutnje. Podsjećaju da je od petka od 7 sati pa do zatvaranja biračkih mjesta nastupilo razdoblje zabrane objavljivanja rezultata istraživanja javnog mnijenja u vezi s glasovanjem i izborima.
Objavljene brojke
Ukupno je formirano 2211 biračkih mjesta, a na terenu će raditi 139 mobilnih timova. Putem mobilnog tima moći će glasovati 4767 birača.
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine za sudjelovanje na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske ovjerilo je kandidature šest kandidata, od toga tri stranačka te dva neovisna.
U središnji birački popis, zaključno s podacima na dan 3. studenoga 2025. godine u 24 sata, upisana su ukupno 1,264.364 birača. Od toga 20.269 birača koji glasuju putem pošte te 258 birača koji glasuju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH u Münchenu, Berlinu, Beču i Beogradu. Središnje izborno povjerenstvo akreditiralo je 639 promatrača. Od toga je 515 promatrača iz nevladinih organizacija, 99 iz međunarodnih organizacija, a 25 iz političkih subjekata. Procijenjeno je da će troškovi održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske iznositi 6,460.000 KM.
Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine raspisalo je krajem kolovoza prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske. Odluka je donesena nakon što je SIP ranije oduzeo mandat bivšem predsjedniku Republike Srpske slijedom pravomoćnosti presude Suda BiH. Za raspisivanje izbora glasovalo je četvero, a protiv je bilo dvoje članova Središnjeg izbornog povjerenstva, dok na sjednici nije bio jedan član toga tijela, a tijekom rasprave mogla su se zapaziti dva mišljenja – dio članova SIP-a smatrao je kako postoji diskriminacija jer će se na izborima omogućiti kandidatura samo za kandidate iz reda srpskog naroda, dok je drugi, većinski dio SIP-a isticao činjenicu da je Srbinu oduzet mandat, a ne predstavnicima Hrvata i Bošnjaka te bi, u skladu s tim, samo Srbima trebalo omogućiti kandidaturu. Također, kako je navedeno, ako bi se omogućilo kandidirati i Hrvatima i Bošnjacima, to bi izazvalo dvostruku predizbornu kampanju, odnosno u konačnici stvorilo konfuziju među biračima.
Narodna skupština Republike Srpske, kao što je poznato, u prvoj je reakciji odbacila mogućnost provođenja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske te zahtijevala od svih političkih čimbenika u Republici Srpskoj, političkih stranaka i pojedinaca, da se ne prijavljuju na izbore za predsjednika Republike. Narodna skupština tom je prilikom naglasila kako bi eventualna suradnja sa SIP-om u povodu ovog pitanja predstavljala izvršavanje kaznenog djela nepoštovanja ili neizvršavanja odluka institucija ili tijela Republike Srpske propisanog Kaznenim zakonom Republike Srpske.
S druge strane, Izborni zakon BiH, konkretno njegov članak 14.3, jasno precizira da ako je neko izabrano tijelo raspušteno, odnosno ako mu prestane mandat u skladu s Ustavom i zakonom, SIP BiH donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora kojom se utvrđuje točan datum održavanja izbora.
Na kraju od ovog zaključka Narodne skupštine Republike Srpske nije bilo ništa te su svi politički čimbenici, kako vladajući tako i oporbeni, donijeli odluku na temelju koje sudjeluju na izborima.
Brojne ovlasti
Dužnost predsjednika entiteta ima širok raspon ovlasti. Predsjednik Republike, u skladu s Ustavom Republike Srpske, predstavlja Republiku, predlaže Narodnoj skupštini kandidata za predsjednika Vlade, predlaže Narodnoj skupštini kandidate za predsjednika i suce Ustavnog suda na prijedlog Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća. Također, ovlasti predsjednika su da ukazom proglašava zakon u roku od sedam dana od dana njegova usvajanja u Narodnoj skupštini. U tom roku predsjednik Republike može zahtijevati od Narodne skupštine da ponovno odlučuje o zakonu. Predsjednik Republike dužan je proglasiti zakon koji je ponovno usvojen u Narodnoj skupštini. Predsjednik Republike Srpske obavlja, uz ostalo, u skladu s Ustavom RS-a i Ustavom Bosne i Hercegovine i zakonom, poslove iz područja sigurnosti i odnosa Republike s drugim državama i međunarodnim organizacijama.
Powered by WPeMatico