Na području jugoistoka Europe očekuje nas nekoliko faza vremenskih prilika: prvo razdoblje suhog vremena, zatim nova oblačnost i oborine, a sredinom tjedna slijede razvedravanje i postupno otopljenje, no onda će se očito dogoditi još nekoliko promjena, uskoro i zahladnjenje, piše Večernji list BiH. Prema modelima koje objavljuje Europski centar za vremenske prognoze srednjeg dometa (ECMWF), očekuje se prolazno jače zahladnjenje oko 17. studenoga te još jedno moguće zahladnjenje blizu 23. studenoga. – Većim dijelom dana pretežito suho, maglovito i tmurno – s više sunca i nešto višim temperaturama na jugoistoku Srbije.
Krajem dana s juga stižu nove oborine koje će se brzo širiti na sjever. Ponedjeljak uvečer donijet će kišu nad Srbijom, Crnom Gorom i jugoistokom Bosne i Hercegovine, lokalno i obilniju. Na visokim planinama moguć je i snijeg, dok je vjetar uglavnom slab. Na zapadu regije, uglavnom suho – tek ponegdje rosulja iz niskih oblaka, stoji u analizi meteorologa Marka Čubrila, čije dijelove izdvajamo. U utorak se očekuje postupan prestanak kiše, ali zadržava se relativno hladno vrijeme: maksimalne dnevne temperature mogu biti od oko 5 °C na sjeveru i zapadu regije do približno 12 °C na jugoistoku. Vrijeme ostaje promjenjivo, sve dok ne nastupi faza stabilizacije i otopljenja. Prema modelskim proračunima ECMWF-a, sredinom sljedećeg tjedna počinje djelovanje jače anticiklone koja će donijeti stabilizaciju vremena i zatopljenje. U toj fazi noći će biti hladne – ponegdje su mogući slab mraz i magla, ali dani će biti relativno topli, s temperaturama koje će dosezati između 13 i 18 °C.
Ipak, oko 17. studenoga model predviđa mogućnost prolaznog, ali jačeg zahladnjenja: uz prolazne oborine i pojačan sjeverozapadni vjetar, maksimalne temperature mogu pasti na samo 2 do 8 °C. Nakon toga se očekuje blago otopljenje, dok novo pogoršanje i zahladnjenje mogu biti mogući oko 23. studenoga. Neovisni meteorolog Zoran Zadro na svojoj je stranici naveo da su sve veći izgledi za zimske prodore u trećoj dekadi studenoga i prvoj dekadi prosinca, sudeći po značajnom slabljenju zapadnih vjetrova i znatno slabijoj snazi polarnog vrtloga. A s obzirom na to da se početkom studenoga počela potezati priča o zimi u sezoni 2025./2026., na HRT-ovoj stranici oglasio se i poznati meteorolog Zoran Vakula, koji je dao svoje prognoze za studeni.
– Ne može se tvrditi da u studenom neće biti “velike” studeni i hladnoće, ali prema trenutačno najvjerojatnijim dugoročnim prognozama – vrlo je mala vjerojatnost da će u studenome u Hrvatskoj i bližoj okolici srednja mjesečna temperatura zraka biti niža od prosječne. Malo veća vjerojatnost za hladniji tjedan od prosječnog tek je na kraju studenoga, što bi ove godine – barem po tom mogućem zahladnjenju – moglo opravdati jednu od najpoznatijih izreka iz pučkog vremenoslovlja: “Sveta Kata, snijeg na vrata.” Postoje mnogobrojni izračuni i veliki rasap računalnih prognostičkih rješenja već za znatno kraće razdoblje – više dana i tjedana unaprijed te još veći rasap mogućih scenarija vremena za dugoročnije razdoblje – za više mjeseci unaprijed. No bez obzira na to što bismo željeli – još uvijek ne postoje dovoljno pouzdane i detaljne dugoročne prognoze. Pitanje je i hoće li i kada uopće postojati. Teorija kaosa itekako je na djelu u meteorologiji – naveo je, među ostalim, Vakula.
Powered by WPeMatico