Čudo na jugu Dalmacije: kamena Troja s piramidama i kiklopskim zidinama ostavlja bez daha – ovo morate vidjeti!

U srcu južne Dalmacije, između Metkovića i Neuma, skrivena je Ilirska Troja – drevni kompleks u Vidonjama koji mami ljubitelje povijesti i avanturiste.

Pod pojmom “Ilirska Troja” podrazumijeva se kompleks megalitskih građevina koje su prostorno i vizualno povezane. Ključne lokacije uključuju: Ilijina glavica – kamena konstrukcija dimenzija 27 x 20 m, tlocrtno nalik piramidi, središnji lokalitet Troje; Marin Vijenac (505 metara) – uzvišenje s kiklopskim zidovima i platformama, s kojeg se pruža pogled na dolinu Neretve i Jadransko more; manji lokaliteti u okolici – kružne i ovalne gomile, suhozidni bedemi i kamene platforme povezane u sveobuhvatan kompleks.

Sve ovo, opisano i fotografirano, rezultat je vlastitih terenskih obilazaka geologa Gorana Glamuzine, entuzijasta, ljubitelja prirode i kulturne baštine, što je uobličio na svom blogu megaliti Hercegovine. On se naziva proučavateljem jer riječ “istraživač” nosi konotacije službene arheologije. “Svi opisani rezultati i otkrića su isključivo rezultat mojih terenskih obilazaka, planinarenja i pješačenja, uz slobodnu interpretaciju svega što sam zamijetio, slučajno razotkrio i fotografirao. Proučavam drevnu megalitsku spomeničku baštinu Hercegovine i juga Dalmacije, te geoarheološke karakteristike ovih terena”, naglašava Glamuzina, javlja Dubrovacki vjesnik.

Hrvatski Nazaret

Staze kroz Vidonje vode posjetitelja kroz prapovijesni i duhovni krajolik. Kameni bedemi podsjećaju na gradine, platforme na obredna žarišta, a kružne gomile na ritualna okupljanja. Svaki korak otkriva novi detalj monumentalne gradnje i povezuje posjetitelja s pričama prošlih vremena. Ovo područje često se naziva i “Hrvatski Nazaret”, jer je iz ovoga kraja potekao velik broj svećenika i časnih sestara koji su zadužili Crkvu u Hrvatskoj i inozemstvu, čime ovaj kraj dobiva posebno kulturno i duhovno značenje, koje se povezuje i s drevnom, ilirskom tradicijom lokaliteta.

“Kad se popnete na Marin Vijenac i pogledate dolinu Neretve, shvatite da ovo nije običan lokalitet – ovo je Troja Dalmacije i Hrvatski Nazaret, gdje se kamen i duhovnost spajaju u jednu priču”, opisuje Glamuzina. Posebno dojmljiva je Ilijina glavica, s pravilnim tlocrtom i dimenzijama koje upućuju na sofisticiranu gradnju. Kompleks dominira vizualnim dojmom i potvrđuje povijesnu i kulturnu važnost ovog mjesta.

Župa Vidonje je mnogo više od skromnog mjesta u južnoj Dalmaciji – to je Ilirska Troja Hrvatske, prostor koji spaja monumentalnu arhitekturu, ceremonijalne običaje i prirodnu ljepotu. Fokusiranjem na Troju, potom na kiklopske zidove i obredne gomile, ovaj lokalitet zaslužuje mjesto u središtu pažnje istraživača i ljubitelja kulturne baštine.

Troja na dalmatinski način

Naziv “Ilirska Troja” nije slučajan. On simbolizira protourbanizirani kompleks koji je u svojoj monumentalnosti i planiranju usporediv s legendarnim gradom s Egejskog mora. Na istaknutim uzvišenjima Župe Vidonje vidljive su megalitske platforme, bedemi i akropole, građe od ogromnih kamenih blokova, ponekad i višetonskih, koje su Iliri pažljivo uklopili u prirodni reljef.

Ovi lokaliteti, prema autorima istraživanja, potječu iz kraja eneolitika i početka brončanog doba (oko 4000. g. pr. n. e.), što svjedoči o dugom kontinuitetu ljudske aktivnosti. Platforme su često horizontalno izravnane, a neke su čak i stepenaste piramide, što sugerira ceremonijalnu funkciju. Naglašava se i astronomski značaj lokacija: položaj platformi i gomila usklađen je s promatranjem Sunca, Mjeseca i zviježđa, što dodatno potvrđuje da je riječ o kulturnom kompleksu, a ne tek o slučajnom gomilanju kamenja, javlja Dubrovacki vjesnik

Kiklopske zidine simbol moći

Jedan od najspektakularnijih dijelova kompleksa u Župi Vidonje su kiklopske zidine. Riječ je o masivnim suhozidima izrađenim od ogromnih kamenih blokova, čija težina ponekad doseže i nekoliko tona, a postavljeni su s izvanrednom preciznošću. Upravo zbog svoje monumentalnosti i tehničke sofisticiranosti ovo područje nazivaju Ilirskom Trojom. Zidovi često dosežu visinu do tri metra, dok njihova debljina sugerira da nisu služili samo obrani, već i kao simbol moći i statusa zajednice. Kamenje je oblikovano i postavljeno tako da prati prirodne konture brda, što pokazuje da Iliri nisu gradili nasumično, nego su poznavali geomorfološke karakteristike terena. Neki dijelovi zidina oblikovani su u kaskadne terase, što dodatno pojačava monumentalni dojam i omogućuje izradu platformi za ceremonijalnu ili obrambenu funkciju.

Zidine su vjerojatno štitile gradinsku jezgru, stanovništvo i važne objekte od mogućih napada, ali su istovremeno imale ceremonijalnu i simboličku ulogu. Njihova pozicija u krajoliku omogućavala je vizualni nadzor dolina i pristupa, a istovremeno je činila prostor vizualno impresivnim i gotovo organskim produžetkom terena. Primjer lokaliteta Marin Vijenac pokazuje zidove koji se uzdižu iznad doline, stvarajući dojam obrambene citadele, dok s vrha zidina pogled obuhvaća dolinu i druge megalitske objekte, što dodatno naglašava organiziranost i stratešku svijest zajednice. Ovakve konstrukcije u ovom dijelu Jadrana rijetkost su i svjedočanstvo o sposobnosti Ilira da udruže praktičnost, simboliku i estetski dojam.

Kiklopske zidine nisu samo ostatak prapovijesne gradnje, one su dokaz organizacije, znanja i ritualne važnosti Ilira. Za posjetitelje pružaju impresivan doživljaj, a za istraživače vrijedan uvid u monumentalnu arhitekturu i način života prapovijesnih zajednica.

Obredne gomile i megalitske platforme

Još jedan sloj “Ilirske Troje” čine obredne gomile i stepenaste platforme, često smještene na vrhovima ili istaknutim brdskim položajima. Jedna od značajnijih gomila ima osnovicu oko 27 x 20 metara i opisana je kao stečena piramida, tlocrtno jasnog i planiranog oblika.

Funkcija ovih gomila nije bila samo ukopna; one su služile za ceremonije, kultne obrede i astronomska promatranja, povezane s ritmovima prirode i kretanjem nebeskih tijela. Goran Glamuzina ističe da ovakva mjesta predstavljaju kontinuitet sakralne tradicije, sve do kasnijih kršćanskih razdoblja.

Vidonje, Ilirska Troja i Hrvatski Nazaret nisu samo lokalni fenomeni. Oni su prostor u kojem kamen, zidovi i gomile pričaju priču o drevnim Ilirima, kulturnom i duhovnom kontinuitetu regije. Svaki posjetitelj, kročeći stazama kroz krš i dolinu Neretve, osjeća povezanost s prošlošću, prirodom i duhovnim nasljeđem. Ova Troja Dalmacije pruža iskustvo koje nadilazi obični turizam – spoj autentične povijesti, netaknute prirode i avanturističkog doživljaja. Za sve koji žele “osjetiti povijest pod nogama” i doživjeti prirodu, kamen i duhovnost, Ilirska Troja i Hrvatski Nazaret u Vidonjama predstavljaju mjesto koje ne smije ostati neotkriveno.

Od dinosaura do kiklopa i neandertalaca

Goran Glamuzina već godinama se bavi geološkom i paleontološkom baštinom Hercegovine i južne Dalmacije, a njegova saznanja iznova potvrđuju da povijest ovog kraja krije zanimljive tajne.

Na lokalitetu Krućevići, u donjem toku Neretve, Glamuzina je pronašao tisuće kamenih alata za koje se smatra da potječu iz srednjeg paleolitika, što svjedoči o prisutnosti neandertalaca na ovim prostorima prije više desetaka tisuća godina. Kolosalni prapovijesni kompleks s piramidalnim hramovima i kiklopskim zidinama pronašao je kod Vrgorca u blizini današnje autoceste između sela Kokorići i Ravča.

U Neumu se bavio impresivnim otiscima nogu dinosaura iz razdoblja jure, među kojima su i tragovi sauropoda. Proučavao je i misteriozne kiklopske bunare kod Širokog Brijega, prapovijesno obredno sveto mjesto Tribistovo kod Posušja.

Glamuzina ističe kako svaka stijena u Hercegovini i Dalmaciji skriva priču – od fosila i kamenih alata do tragova drevnih životinja. Njegovi nalazi potiču i lokalne zajednice i turiste na dublje promišljanje o bogatoj povijesti ovih krajeva, gdje pračovjek i dinosauri ostavljaju svoje neizbrisive tragove.

Slika