Upravo se u Lateranu, „majci i glavi svih crkava na svijetu“, čuvaju relikvije hrvatskih mučenika, što ovu baziliku čini i svojevrsnim „krsnim listom“ našega naroda. O značenju blagdana i toj duhovnoj poveznici, u programu HKR-a, govorio je vlč. Ivan Grbešić, duhovnik bogoslova u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu.
„Kada dođete ispred bazilike, možete pročitati natpis koji kaže da je lateranska bazilika majka i glava svih crkava grada i svijeta“, ističe vlč. Grbešić. Upravo zbog toga ona ima posebno značenje, to je stolna crkva rimskog biskupa, odnosno pape.
Svetkovina Tijelova u Rimu / Foto: Vatican Media
„Ona predsjeda u ljubavi nad svim crkvama, kako nas uči papa Klement. To je mjesto jedinstva“, objašnjava vlč. Grbešić, podsjećajući kako vjernici svake Velike subote mole da Bog izabere papu koji će „predsjedati jedinstvu Crkve“.
Sve do avinjonskog sužanstva odnosno do početka 14. stoljeća, dodaje, pape su doista živjele u Lateranu. „Kad se papa vraća u Rim, nakon 70 godina, Rim je bio toliko mali, krave su pasle u toj bazilici“, objašnjava.
Svetkovina Tijelova u Rimu / Foto: Vatican Media
Od tada se papinska rezidencija premjestila u Vatikan, a zanimljivo je da „papa i danas sve važne dokumente potpisuje upravo u Lateranu“.
Lateran i Hrvati?
Vlč. Grbešić ističe i posebnu povezanost Hrvata s lateranskom bazilikom. „Rekao bih da se u njezinoj krstionici nalazi osobna iskaznica našeg hrvatskog naroda“, kaže, govoreći o krstionici sv. Ivana u Lateranu.
„Tu sam živio četiri godine u bogosloviji, išao sam tamo na fakultet, pa smo uvijek govorili da je ta lateranska krstionica najstarija župa na svijetu“, prepričava i dodaje da su se tu okupljali prvi kršćani.
Mozaik u lateranskoj bazilici / Foto: basilicasangiovanni.va
Car Kostantin Veliki dao je izgraditi taj kompleks odnosno lateransku baziliku, krstionicu i okolne zgrade. U toj krstionici čuvaju se relikvije solinskih odnosno istarskih mučenika – svetog Dujma, Mavra i Venancija.
„Kad su Hrvati došli u Dalmaciju, tadašnji papa Ivan IV., koji je bio Dalmatinac, pitao se tko su ti novi ljudi koji su došli. Poslao je opata Martina benediktinca da donese kosti tih mučenika – i to je bio prvi susret Hrvata s papinstvom“, prepričava vlč. Grbešić. Relikvije su donesene upravo u krstionicu sv. Ivana u Lateranu, gdje se i danas čuvaju.
Papa Lav XIV. u lateranskoj bazlici / Foto: Vatican Media
„Zato možemo reći da smo mi jedan od rijetkih naroda, koji se mogu pohvaliti sa svojom osobnom kartom, ali možemo reći da je to i naš krsni list“, poručuje svećenik naglašavajući da „od stoljeća sedmog tu dišu Hrvati.“
Trag hrvatske liturgije u srcu Rima
Veza Hrvata s Lateranom nastavlja se i u stoljećima koja su slijedila. Vlč. Grbešić podsjeća da su upravo ondje, dok je papa još boravio u Lateranu, braća Ćiril i Metod došli potvrditi liturgiju na narodnom jeziku.
Lateranska krstionica / Foto: Depositphotos
„To je posebnost našeg malog naroda – ni veliki narodi to nisu imali. Sve do Drugog vatikanskog koncila, uz latinski jezik koji se slavio u cijeloj Crkvi, mi Hrvati smo imali i liturgiju na staroslavenskom, narodnom jeziku“, zaključuje vlč. Ivan Grbešić.
Objava Znate li da lateranska bazilika čuva „osobnu iskaznicu“ hrvatskog naroda pojavila se prvi puta na hrvatski.ba.