Američka i južnokorejska vlada obustavile su rad medijskih organizacija koje su emitirale program u Sjevernoj Koreji, ostavljajući tako desetke tisuća stanovnika najizoliranije zemlje na svijetu u mraku o tome što se događa u vanjskom svijetu.
„Ovo je vrlo loše za narod Sjeverne Koreje i zaista ozbiljan korak unatrag za ljudska prava tamo”, rekla je Kim Eu-jin, žena koja je pobjegla iz Sjeverne Koreje s majkom i sestrom u 90-im godinama prošlog stoljeća.
„Vlade uskraćuju narodu Sjeverne Koreje slobodu pristupa informacijama i sada će čuti samo propagandu Pjongjanga“, rekla je ona za DW.
Ranije su Sjevernokorejci mogli (potajno) slušati program postaje Radio Slobodna Azija (RFA) i Glas Amerike (VOA) iz SAD-a, kao i južnokorejske emisije „Glasa slobode”. Aktivisti tvrde da su te emisije pomogle Sjevernokorejcima da izdrže teškoće, omogućujući im da čuju i one stvari za koje režim ne želi da ih znaju.
Kim je rekla da nikada nije slušala strane radio emisije prije nego što je prebjegla iz svoje domovine, jer je to, kako dodaje, bilo jednostavno preopasno. Režim u Pjongjangu bio je spreman uložiti mnogo vremena i truda u hvatanje i kažnjavanje onih ljudi koji su konzumirali program stranih medija. U nekim slučajevima, uhvaćenima bi se javno sudilo i osuđivalo na težak rad ili, u nekim ekstremnim slučajevima, čak i na smrt.
Kim je dodala da se sjevernokorejska vlada boji tih emisija i upozorila da su opasnosti za one koji slušaju strane medije postale znatno ozbiljnije u nekoliko posljednjih godina.
Zašto je emitiranje zaustavljeno?
Glas Amerike je „utišan” otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću početkom ove godine. Nova administracija brzo je otpustila stotine zaposlenika i izdala izvršnu naredbu o ukidanju matične agencije Glasa Amerike i Radija Slobodna Azija, a to je Američka agencija za globalne medije.
Krajem kolovoza južnokorejska vlada objavila je da nakon 15 godina prekida emitiranje Glasa slobode na području sjevera Korejskog poluotoka.
Ogromni sustavi zvučnika na samoj granici preko kojih su emitirali vijesti i južnokorejsku pop glazbu prema sjeveru također su demontirani.
Južnokorejska vlada izjavila je da pokušava smanjiti napetosti sa Sjevernom Korejom i izrazila nadu da bi režim u Pjongjangu zauzvrat mogao biti spreman ponovno otvoriti pregovore s Južnom Korejom. Do danas nema naznaka da Sjever doista razmatra nastavak razgovora sa Seulom.
Radio Slobodna Azija u “mraku”
29. listopada, Rosa Hwang, izvršna urednica Radija Slobodna Azija, u poruci je navela da njezina postaja obustavlja rad zbog “neizvjesnog financiranja” – po prvi put u 29-godišnjoj povijesti Radija Slobodna Azija:
“Redakcija je u mraku. Mikrofoni su isključeni. Emisije su utišane. Objavljivanje je pauzirano. Na društvenim mrežama. Na našim internetskim stranicama.”
“Bez RFA Korean, 26 milijuna Sjevernokorejaca izoliranih ratom represivnog režima protiv slobode govora i slobodnog tiska neće imati ključnu vezu s neovisnim informacijama”, rekla je, ukazujući na izvještavanje njezin postaje o teškom položaju sjevernokorejskih prebjega, za što su osvojili i brojne nagrade.
U listopadu je web stranica 38 North, koja analizira sjevernokorejska događanja, istražila utjecaj radija i televizije koji se emitiraju na području Sjevera, odnosno u kojem obujmu to čine.
Pokazalo se da je količina programa antirežimskih radio emisije opale za 85%, a televizijski programi su potpuno ugašeni zbog rezova koje su uvele američke i južnokorejske vlade.
I premda je teško utvrditi do koliko je ljudi točno dopiralo neka od emisija, analitičari su ponovno naglasili da “značajan trud i resursi koje je sjevernokorejski režim uložio u njihovo blokiranje pružaju neke naznake o njihovoj penetraciji”.
Sjever je postao vještiji u ometanju emisija, a pandemija koronavirusa otežala je krijumčarenje USB stickova i memorijskih kartica u tu zemlju.
Međutim, pojačane zakonske restrikcije iz Pjongjanga – poput Zakona o antireakcionarnoj misli i kulturi, donesenog 2020. – pokazuju koliko ozbiljno Pjongjang shvaća ovu prijetnju svom autoritetu, tvrde stručnjaci koji su sudjelovali u analizi portala 38 North.
Radijska tišina “obavlja posao režima”
„Sigurna sam da je vlada u Pjongjangu vrlo sretna zbog ovog razvoja događaja“, rekla je Lim Eun-jung, profesorica međunarodnih studija na Nacionalnom sveučilištu Kongjuu.
„Gašenje ovih emisija znači da ljudi tamo sada mogu konzumirati samo sjevernokorejske državne medije i da će sve manje znati o tome što se događa u vanjskom svijetu“, rekla je za DW.
„U neku ruku mogu razumjeti odluku južnokorejske vlade jer nije željela daljnju eskalaciju napetosti i nadala se otvaranju komunikacijskih linija sa Sjeverom, ali istovremeno to znači da ljudi koji žive u zemlji koja je već sad u biti poput zatvora, sada imaju još manji pristup informacijama.”
Sjevernokorejska prebjeglica Kim rekla je da, iako strane emisije nisu igrale veliku ulogu u njezinom vlastitom bijegu prije tri desetljeća, kasnije su postale kritično sredstvo u borbi protiv režima.
„Emisije su naučile ljude u Sjevernoj Koreji što su to ljudska prava”, rekla je. „Taj program im je rekao što je to sloboda. Neke je to natjeralo da se bore za tu slobodu napuštanjem Sjevera. Ne mogu shvatiti zašto mi obavljamo posao za režim prekidanjem emitiranja tog programa.”
Powered by WPeMatico