Jesen u bosanskohercegovačkim krajevima, među Hrvatima, ima poseban šarm. Dani postaju kraći, zrak svježiji, a dvorištima se širi prepoznatljiv miris rakije koja lagano kapa iz bakrenog kotla. U istim tim danima, u mnogim se domaćinstvima priprema i svinjokolj – običaj koji je, uz pečenje rakije, duboko ukorijenjen u našu tradiciju.
To nisu samo poslovi koji se moraju obaviti, nego pravi obiteljski događaji. Za rakiju se uvijek nađe vremena i društva – netko donese drva, netko miješa kom, a netko samo dođe „da vidi je li dobra“. Uz šalicu kave ili čašicu rakije, priča se, pjeva i prisjeća starih vremena. Kotao šumi, a oko njega sve vrvi od života – smijeh, mirisi i toplina zajedništva.
Slično je i sa svinjokoljem. Taj dan ima poseban značaj, jer okuplja cijelu obitelj, susjede i prijatelje. Vrijedne ruke rade od ranog jutra, svatko zna svoj zadatak, ali ono najvažnije – sve se radi zajedno. Nakon posla slijedi zasluženi ručak, veselje i ponos što se nastavila još jedna generacija domaće tradicije.
U svijetu koji se brzo mijenja, ovi su običaji naša poveznica s prošlošću. Podsjećaju nas na vrijeme kad su ljudi jedni drugima bili oslonac, kad se sve dijelilo – i posao, i kruh, i veselje.
Zato pečenje rakije i svinjokolj nisu samo stari običaji, nego simbol zajedništva, domaće topline i ljubavi prema tradiciji koja živi u svakom našem selu, u svakoj obitelji i u svakom mirisu jeseni.
Objava Studeni u Hrvata: vrijeme pečenja rakije, svinjokolja i mirisa običaja pojavila se prvi puta na hrvatski.ba.