Senzacija iz Vatikana! Prvi put u povijesti otvorili Paulinske sobe, na jednoj od važnih fresaka – prikaz hrvatskog kralja

freska

Senzacija iz Vatikana! Prvi put u povijesti otvorili Paulinske sobe, na jednoj od važnih fresaka – prikaz hrvatskog kralja

 

U povodu Svete jubilejske godine 2025. Vatikan je otvorio vrata jednog od svojih najskrovitijih i najtajanstvenijih prostora, veličanstvenih Paulinskih soba. Ovaj dio Vatikanskog apostolskog arhiva, nekoć poznatog kao „Vatikanski tajni arhiv“, stoljećima je bio dostupan samo odabranima, papama, kardinalima i rijetkim povjesničarima kojima je bila ukazana posebna čast. Po prvi put u povijesti ove su prostorije sada otvorene javnosti, a unutar njihovih zidova postavljena je dojmljiva izložba pod nazivom “Jubileji. Rijetki dokumenti iz vatikanskih zbirki”. Ona pruža jedinstven uvid u dugu i bogatu tradiciju jubileja te otkriva fascinantne priče koje su oblikovale povijest Katoličke crkve i njezin duhovni kontinuitet.

JUBILEJ JE GODINA OPROSTA I OBNOVE VJERE

U katoličkoj tradiciji jubilej predstavlja izvanrednu godinu oprosta, duhovne obnove i pomirenja. Prvi takav jubilej proglasio je papa Bonifacije VIII. još davne 1300. godine, a tada je Rim pohodilo više od dvjesto tisuća hodočasnika koji su tražili oprost, mir i blagoslov.

 
 

Svaka jubilejska godina donosi poziv vjernicima da obnove svoju vjeru i prodube odnos s Bogom, ali i podsjetnik na neprekinuti niz stoljeća koji povezuje današnje vrijeme s bogatom poviješću Crkve. Upravo ta nit između prošlosti i sadašnjosti prožima aktualnu izložbu u Vatikanskim muzejima, u kojima su predstavljeni rijetki i dragocjeni dokumenti, među kojima se ističe i originalna bula pape Bonifacija VIII. kojom je prvi jubilej svečano proglašen.

 

POVIJESNO OTVARANJE PAULINSKIH SOBA

Paulinske sobe, smještene u sklopu veličanstvene Apostolske palače, do sada su bile poznate samo odabranima, istraživačima i djelatnicima arhiva. Njihovo otvaranje izazvalo je veliko zanimanje jer su, uz vrijednu arhivsku građu, ukrašene nizom prekrasnih fresaka koje prikazuju važne povijesne i duhovne prizore. Ukupno ih je dvadeset i šest, a svaka od njih nosi duboku simboliku i neprocjenjivu povijesnu vrijednost. Posebnu pozornost privlači prizor u drugoj prostoriji, na kojem se nalazi latinski natpis koji spominje hrvatskog kralja Zvonimira, što je oduševilo i domaće i svjetske posjetitelje.

KRALJ ZVONIMIR NA FRESKI U VATIKANU

Ispod freske nalazi se latinski natpis koji glasi „Demetrius Croatiae et Dalmatiae Dux a Gregorio VII. Pont. Max, per legatum regali titulo auctus annuum censum. B. Petro se soluturum promittit.” U prijevodu, on govori da je Demetrije, vojvoda Hrvatske i Dalmacije, uzdignut na kraljevski položaj po nalogu pape Grgura Sedmog i da je obećao godišnji danak svetom Petru. Iza toga imena krije se hrvatski kralj Dmitar Zvonimir, koji je vladao u drugoj polovici jedanaestog stoljeća, piše Večernji list. U povijesnim izvorima spominje se pod različitim imenima, poput Demetrius ili Dimitrije, a upravo ovaj zapis u Vatikanu svjedoči o važnosti njegove vladavine i o dubokim vezama između hrvatskog kraljevstva i Svete Stolice.

Krunjenje kralja Zvonimira održano je u crkvi svetog Petra i Mojsija u Solinu, a sam papa Grgur Sedmi poslao je svoga legata da mu preda kraljevsku krunu i potvrdi njegovo pravo na prijestolje. Tim činom Hrvatska je službeno dobila priznanje svoje neovisnosti i položaja kraljevine unutar zapadnog kršćanskog svijeta. Freska u Paulinskim sobama ne prikazuje samo jedan povijesni trenutak, nego i duboko simbolično svjedočanstvo o međunarodnom priznanju hrvatske državnosti te o neraskidivoj povezanosti hrvatskih vladara s Papinskom Stolicom.

 

DOKUMENTI KOJI ČUVAJU DUH POVIJESTI

Uz bogato oslikane zidove, posjetitelji Paulinskih soba mogu razgledati i dragocjene povijesne dokumente koji svjedoče o stoljetnoj tradiciji jubileja. Izložene su papinske bule, pečati, arhivski zapisi i liturgijski predmeti koji otkrivaju duboku simboliku i svečanost ovih svetih godina. Posebnu pozornost privlače jednostavni, ali povijesno neprocjenjivi alati poput čekića i lopatica kojima su pape nekada otvarale i zatvarale Sveta vrata rimskih bazilika, označavajući time početak i završetak jubilejske godine te duhovni prijelaz iz svakodnevice u vrijeme milosti i oprosta.

Paulinske sobe bit će otvorene do početka 2026. godine, pa svi koji u narednim mjesecima posjete Vatikan imaju jedinstvenu priliku zakoračiti u prostor koji je stoljećima bio skriven od pogleda javnosti.

 

Najava Međunarodnog znanstvenog skupa: 950. godina krunidbe Kralja Zvonimira

 

Kninsko polje, kao i gotovo cijelo ostalo područje Dalmacije, preplavili su za seobe naroda Hrvati. Na najvišem platou brda Spas kod Knina u srednjem je vijeku oni su sagradili obrambenu građevinu koja je postati simbolom grada – Kninska tvrđava. Sredinom 10. stoljeća prvi put se spominje Knin u spisu bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta kao utvrđeni grad Tenen (= Knin) i kao središte županije. U 11. st. ovaj je grad sjedište hrvatskog biskupa (od 1040.); taj je biskup ujedno i kancelar hrvatskih kraljeva i njegova vlast seže sve do Drave. U tom su mjestu stanovali i neki hrvatski vladari a napose posljednji hrvatski kralj Petar. U ovom kninskom kraju, u Biskupiji, držao je svoj sabor kralj Dmitar Zvonimir; iskopano kamenje svjedoči o imenima hrvatskih vladara Trpimira, Mutimira, Svetislava, Držislava.

Zidine tvrđave, koje stoljećima pričaju priču o snazi i ponosu, nježno su obasjane reflektorima koji naglašavaju njene monumentalne linije i stvaraju prizore koje je nemoguće zaboraviti. Dana 5. kolovoza 1995.. hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman na Kninskoj tvrđavi podignuo je i poljubio hrvatsku zastavu, pa od tada u kolektivnoj su memoriji hrvatskog naroda Knin sa svojom kulturnom baštinom mnogo više od kraljevskih, nasljednih, vjerskih i muzejskih objekata.

tudman knin zastava

Oluja je kruna Domovinskog rata, kraljica svih hrvatskih pobjeda i ponos za vječnost!

PROGRAM U 2026. GODINI

  1. podržavamo prijedlog objavljivanja poštanske marke Kralj Zvonimir s prepoznatljivim motivima;
  2. organiziramo hodočašće u Knin za 5. kolovoza 2026. na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice VRO “Oluja”;
  3. planiramo održavanje Međunarodnog znanstvenog skupa: 950. godina krunidbe Kralja Zvonimira četvrtak 8. i petak 9. listopada 2026. – u Napretkovom domu u Mostaru;
  4. očekujemo suradnju 15-tak umjetnika likovne kolonije i otvaranje tematske Izložbe;
  5. najavljujemo natječaj za prozno-pjesnički uradak „950. godina Kralja Zvonimira“;
  6. dana 8. listopada 2026. u 19.00 sati sa zanimljivim programom;
  7. nadamo se glazbenoj kruni Međunarodnog znanstvenog skupa: 950. godina krunidbe Kralja Zvonimira 9 listopada 2026. u 19.oo sati.

Navedenim i planiranim akcijama pokušavamo pridonijeti homogenizaciji Hrvata da kralj Zvonimir, nakon kralja Tomislava i kraljice Katarine Kosača, uz brojne druge hrvatske velikane i katoličke svece i blaženike, ostanu uzori katoličke vjere i simboli hrvatskog identiteta.

Kao predsjednik Napretka i Akademije potičem sve: upoznajmo i kralja Zvonimira te se pripremimo za nadolazeću Obljetnicu i nasljedujmo velikane Naroda i Crkve.

Tko želi pomoći ostvarenje našeg Programa svoj prilog neka uplati:

HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI
T.R. 3381602276884193 –
UNICREDIT BANK d.d. Ljubuški. Matični broj – 4227768510007
I devizni račun: IBAN BA393381604885933836 SWIFT: UNCRBA22 – Bosna i Hercegovina 88230 LJUBUŠKI
Kralja Zvonimira bb.

Uz kršćanski pozdrav i poticaj Kralja Zvonimira hrvatskom narodu, katolicima, potpomagačima, suradnicima i svim ljudima dobre volje i darežljiva srca sve poštuje

Mostar 6. srpnja 2025. god
fra Andrija Nikić,
predsjednik Napretka i Akademije

Objava Senzacija iz Vatikana! Prvi put u povijesti otvorili Paulinske sobe, na jednoj od važnih fresaka – prikaz hrvatskog kralja pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)