7.000 stabala na 50 hektara, dva bunara od 300 m i suvremena uljara
Na kršu Ljubuškog, ondje gdje su se nekad uzgajali gotovo isključivo loza i smilje, danas raste najveći maslinik na Balkanu: više od 7.000 stabala na 50 hektara. Iza projekta stoji Dragan Mikulić, koji je četiri godine pripremao kamenjar kako bi postao podloga za masline. Danas s tih nasada nastaje ekstra djevičansko maslinovo ulje hladnog prešanja – višestruko nagrađivano na sajmovima i natjecanjima.
Navodnjavanje i tehnologija: dva bunara, kap-po-kap i uljara 3,5 t/sat
Za suha ljeta Hercegovine postavljen je sustav navodnjavanja kap-po-kap koji napajaju dva bunara duboka 300 metara. U sklopu maslinika radi i suvremena uljara talijanske proizvodnje, kapaciteta oko 3,5 t/h, s preradom na ~27 °C i kontroliranim skladištenjem ulja. Uljara je otvorena i za druge proizvođače – maslinari iz cijele regije donose plod i odlaze s vlastitim uljem, što je dodatno poguralo širenje maslinarstva u Hercegovini.
„Zlato s krša“: nagrade i realnost tržišta
Mikulićevo ulje godinama osvaja zlatne medalje, no proizvodnja otvara i tržišne teme: od manjka radne snage u berbi do cijene koju veliki lanci nude za niže klase ulja. Lokalno tržište raste, Međugorje i turisti važni su kupci, a direktna prodaja pokazuje se najstabilnijim kanalom.
Mehanizacija berbe: stroj koji zamijeni desetak radnika
U berbi je prvi put u BiH predstavljen vibracijski tresač Peleng “buggy” koji obuhvati stablo i mikro-vibracijama otresa plod. U idealnim uvjetima stroj može obraditi do ~500 stabala dnevno, što značajno smanjuje ovisnost o sezonskim radnicima i ubrzava ulazak ploda u uljaru (ključan za kvalitetu).
VIDEO: Reportaža Srećka Stipovića donosi kadrove maslinika, berbe i rada uljare – od „krša do kapi ulja“.
Od pionira do vala: „svaka kuća ima barem jedno stablo“
Prije 25 godina maslina je u Hercegovini bila rijetkost. Danas, kako kažu mještani, „svaka kuća ima barem jedno stablo“. Među pionirima je i Josip Vrančić iz Čitluka: počeo je s oblicom, nastavio s leccinom i pendolinom, danas ima oko 600 stabala te stabilnu direktnu prodaju (cijene ulja često 35–40 KM/l, ovisno o berbi i tržištu).
Škola prakse: vrijeme berbe, radman i čuvanje
Stručni tim uljare ističe nekoliko pravila:
-
Berba na vrijeme (sunčani dani nakon kiše; pričekati buru) – manja voda u plodu, bolji radman.
-
Brz transport i prerada – manje oksidacije, više svježine.
-
Skladištenje u inertnoj atmosferi i stabilnoj temperaturi – čuva aromu i polifenole.
Rad i upornost: od kiwija do masline
Mikulić je prije rata vodio plantažu kivija – naziv tvrtke „Kiwi“ je uspomena na taj početak. Maslinik je nastao maratonom od više godina: bagere, kamione i stotine ruku zamijenila je danas mehanizacija i jasna „škola“ maslinarstva prilagođena hercegovačkom reljefu i klimi.
Hercegovina – nova zemlja maslina
Rekordne svjetske cijene maslinovog ulja i sve veći broj nasada upućuju da će maslina postati jedna od ključnih kultura u Hercegovini. Projekt u Ljubuškom pokazuje da se i kamen može ozelenjeti kad se u njega ulože znanje, rad i vizija – i da se iz tog zelenila može stvarati vrhunsko ulje.
Objava Vizija Dragana Mikulića mijenja kartu maslinarstva: Kako je iz hercegovačkog kamenjara niknuo najveći maslinik na Balkanu pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.