Među 4.235 zaposlenika “Šuma RS” nalazi se i 800 radnika, koji su na platnom spisku u Sektoru za ostale šumske proizvode. To su, narodski rečeno, berači gljiva, šipka i ljekovitog bilja. Nikad ne uberu dovoljno novca za 800 plaća.
Zapravo, pitanje je što uopće rade zaposlenici u ovom Sektoru, koji je organizacijski dio Direkcije poduzeća “Šume RS”, i jesu li ikada “uživo” vidjeli šumske plodove.
Godinama se govori, a nitko to ne poriče, da je ovaj sektor “izmišljen” kako bi se zaposlili članovi vladajućih stranaka, prvenstveno SNSD-a, te da berači gljiva u stvarnom životu ništa ne beru, već sjede u uredima.
Direktor “Šuma RS” Blaško Kaurin tvrdi da to nije istina.
-Nisu u uredima. U većini slučajeva su u proizvodnji, a ako postoji nekakav prazan prostor, onda su posvećeni drugim šumskim proizvodima – rekao je Kaurin, odgovarajući na pitanje novinara Srpsinfoa.
Međutim, nije mogao objasniti kakvom se proizvodnjom bave ti radnici i gdje njihovi proizvodi završavaju, kao ni na kojim se tržnicama mogu kupiti gljive i šumski plodovi koje beru.
-Ne znam, stvarno, morao bih pitati kolege, ali vjerujem da je takva potražnja za tim proizvodima da oni ni ne stižu na tržište – rekao je Kaurin.
Usput, pohvalio se da je Sektor za ostale šumske proizvode “u prvih 9 mjeseci ove godine, prvi put od osnutka, ostvario plan proizvodnje”. Nije znao koliki je taj plan.
Kasnije se ispravio i rekao da “ostali šumski proizvodi” ipak nisu ostvarili plan, u minusu su.
Ostvario ili neostvario plan, njima je svejedno, jer kako god bilo, ne mogu zaraditi za plaće. Prema planu proizvodnje, 800 “berača” trebalo bi godišnje zaraditi 86.000 KM, što je manje od 7.200 KM mjesečno.
Prema izvorima Srpskainfo bliskim “Šumama RS”, ovaj iznos je taman dovoljan za isplatu bruto plaće direktorice sektora i pokrivanje troškova njenog smještaja u Banjoj Luci.
Direktorica Sektora ostalih šumskih plodova je Radmila Šaran, članica SNSD-a iz Bratunca. Budući da radi u Banjoj Luci, u Direkciji “Šuma RS”, tvrtka snosi troškove njenog smještaja.
Bilo kako bilo, sektor ostalih šumskih proizvoda stalno je u minusu, iako bi i ovaj posao, kada bi se netko stvarno bavio njime, mogao biti profitabilan.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, izvoz ljekovitog i aromatičnog bilja, šumskih plodova i gljiva godišnje prelazi 32 milijuna KM.
Šumski plodovi su sve traženiji na tržištu, a sve se više koriste kao sirovine u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji.
Ali u “Šumama RS” upravo taj sektor akumulira gubitke. Jer za 800 zaposlenih “u Sektoru berača treba osigurati 24 milijuna KM godišnje za plaće. A odakle?”
Upućeni tvrde da bi najbolje rješenje bilo da “Šume RS” dodijele licence komercijalnim sakupljačima šumskih plodova i da ih propisno naplate, a da šumari prestanu sakupljati drijenove i kestene.
Iako slučaj berača gljiva sigurno nije izoliran, direktor “Šuma RS” Blaško Kaurin tvrdi da u ovom javnom poduzeću “nitko nije višak”, jer je, kako je rekao, “odgovornost menadžera da radniku pronađe posao i omogući mu da zaradi plaću”.
Kaurin se pohvalio da je samo za godinu dana broj zaposlenih u “Šumama” smanjen sa 4.650 na skromnih 4.235 ljudi.
Prema standardima EU, s obzirom na posao kojeg rade, “Šume RS” trebale bi imati oko 2.000 radnika.
Objava NE, NIJE ŠALA: U Sektoru za ostale šumske proizvode zaposleno 800 ljudi, troše 24 milijuna maraka godine, a plan je za mjesečno zarade 7200 KM pojavila se prvi puta na Pogled.ba.