Prema podacima portala Global Petrol Prices od 20. listopada 2025. godine, cijene benzina u Europi pokazuju značajne razlike među državama, s rasponom od svega 0,66 € (1,29 KM) po litri u Bjelorusiji do gotovo 1,94 € (3,80 KM) u Nizozemskoj. Najviše cijene zabilježene su u Nizozemskoj (1,94 €), Danskoj (1,92 €), Švicarskoj (1,83 €) i Norveškoj (1,76 €). U zemljama zapadne Europe cijene se kreću između 1,55 i 1,73 eura. U zemljama regije cijene benzina su nešto povoljnije – u Hrvatskoj 1,43 €, u Bosni i Hercegovini 1,19 € (2,30 KM), a u Crnoj Gori 1,39 € po litri. Najniže cijene u Europi su u Bjelorusiji (0,66 €) i Rusiji (0,68 €).
Blagi rasta cijena
Cijene goriva na svjetskim burzama su u porastu, a taj trend rasta odrazit će se i na naše prostore. Od 28. listopada 2025. na snazi su nove cijene goriva u Hrvatskoj koje će vrijediti do utorka, 4. studenoga. Nakon nekoliko tjedana pada i stabilizacije, ovoga je tjedna došlo do blagog rasta cijena osnovnih goriva, dok su autoplin i lož-ulje ostali gotovo nepromijenjeni. Zbog toga se u idućim danima očekuju veće cijene naftnih prerađevina za pet do sedam feninga po litri, kazao je za Nezavisne Đorđe Savić, predsjedatelj Grupacije za promet naftom i naftnim prerađevinama Gospodarske komore Republike Srpske. – Burza je ta koja diktira cijene i ako se ovakav trend kao što je sada nastavi, građane očekuju veće cijene – kazao je Savić. Ističe da je jako teško prognozirati što će se događati u predstojećem razdoblju jer se na svjetskim tržištima konstantno mijenjaju cijene.
Podsjećamo, nagli pad potražnje za ruskom naftom od dva najveća kupca, Kine i Indije, dodatno je opteretio prihode Moskve od nafte i primorao najveće svjetske uvoznike da traže alternativne izvore, što dovodi do povećanja globalnih cijena, objavio je Reuters. Iako su najnovije američke sankcije najteže za Rusiju, one bi istodobno mogle povećati konkurenciju za nerusku naftu jer Indija ulazi u utrku za alternativne dobavljače, dok su ruske isporuke sve više isključene s globalnog tržišta.
Predsjednik Udruge prometnika naftnih prerađevina u FBiH Milenko Bošković potvrđuje da su cijene na burzama proteklih dana rasle. – Kada je tako, i mi ovdje moramo podići cijene. Uvoznička smo zemlja i ono što se događa u svijetu, prenosi se na nas. Ako se poveća nabavna cijena, mi je moramo prenijeti na kupca. Treba pogledati burzu, cijene goriva su skakale, a sad je pitanje kolike tko zalihe ima i kad će povećati cijene – kaže Bošković za Oslobođenje. U posljednjih nekoliko godina cijene goriva u BiH, kao i u ostatku svijeta, doživjele su značajne promjene. Razdoblja stabilnosti često su prekidana naglim poskupljenjima prouzročenim globalnim krizama, ratovima i poremećajima na tržištu sirove nafte. Trenutačno, prema podacima s globalpetrolprices.com (listopad 2025.), prosječne maloprodajne cijene goriva u BiH iznose: benzina (95 oktana) oko 2,31 KM po litri, dizela oko 2,29 KM po litri. Najveći rast cijena zabilježen je u ljeto 2022. godine, kada je cijena benzina dosezala i do 3,20 KM po litri, što je bio rekord u posljednjih deset godina.
Tada su visoke cijene nafte na svjetskom tržištu, uz geopolitičku nestabilnost, stvorile pritisak i na domaće crpke. Prije nekoliko godina, recimo 2019., cijena litre benzina u BiH kretala se oko 2,10 KM, dok je dizel bio nešto jeftiniji – u prosjeku oko 2 KM po litri.
Dakle, u odnosu na tada, gorivo je i dalje skuplje za 10-15%, iako se tržište privremeno smirilo.
Kretanje cijena
U svijetu su cijene goriva također oscilirale. Prosječna globalna cijena benzina u 2025. iznosi oko 2,05 KM/l. U zemljama EU prosjek je znatno viši – u Njemačkoj oko 3,30 KM/l, u Hrvatskoj 2,90 KM/l, dok je u Srbiji oko 2,75 KM/l. Suprotno tome, zemlje bogate naftom, poput Saudijske Arabije, i dalje imaju cijene ispod 1 KM/l. Ekonomisti navode da su na promjene utjecali brojni čimbenici: pandemija COVID-19, koja je privremeno smanjila potražnju, zatim rat u Ukrajini, koji je podigao cijene energenata, te poremećaji u lancima opskrbe. Visoke cijene goriva izravno pogađaju standard građana u BiH. – Gorivo je postalo luksuz. Mjesečno potrošim gotovo trećinu plaće samo da bih išla na posao – kaže Iva, zaposlena u privatnom sektoru. Slično razmišljaju i prijevoznici.
Prema procjenama Svjetske banke, u idućem razdoblju moglo bi doći do blagog pada cijena goriva jer se očekuje povećanje globalne proizvodnje nafte i smanjenje potražnje zbog energetske tranzicije i električnih vozila. Ipak, geopolitički rizici i porezna politika BiH i dalje će biti presudni za krajnju cijenu na crpkama. Iako su cijene goriva u BiH trenutačno nešto niže nego u kriznim godinama 2022./23., one su i dalje visoke u odnosu na životni standard. Dok se svijet polako okreće alternativnim izvorima energije, građani BiH i dalje su suočeni s činjenicom da je pun spremnik luksuz koji sve manje ljudi sebi može priuštiti. Za vozače i korisnike vozila u BiH porast cijene goriva znači veće mjesečne troškove – ne samo goriva nego i svih povezanih troškova (prijevoz, dostava robe, cijene usluga). U uvjetima kada su plaće relativno niske, visoka cijena goriva dodatno opterećuje kućni proračun. Ako gorivo ostaje skupo, može dodatno usporiti mobilnost ljudi i tereta – što je nepovoljno za rast i razvoj, posebno u regijama poput BiH. Ako se globalna ponuda nafte poveća, a potražnja smanji (što predviđa Svjetska banka), mogli bismo vidjeti pad cijena na crpkama u idućim godinama. Međutim, neizvjesnost ostaje – geopolitički rizici, regulatorne promjene i ulaganja u alternativne energije mogu iznenada promijeniti smjer.
Powered by WPeMatico