Jasno je da će ljudi koji žive od plaće, ako iduće godine budu radili za “goli” minimalac, teško preživjeti
– Radim za minimalac od 1000 KM, to vam dovoljno govori o tome kako živim – nikako, mučim se i tek preživljavam. U kreditu sam, kartice su mi u minusu. To je jednostavno začarani krug iz kojeg ne vidim izlaz – priča nam jedan sugrađanin. Nažalost, to nije jedini takav slučaj, ovakvih je priča vjerojatno na desetke tisuća jer je inflacija posljednjih godina gurnula veliki broj bh. građana u siromaštvo.
Ne može pokriti ni hranu
Minimalne plaće u BiH već dugi niz godina nisu dovoljne za osiguranje osnovnih životnih potreba građana, a s pojavom pandemije i rata u Ukrajini stanje je postalo nepodnošljivo. Minimalna plaća u BiH iznosi 1000 KM, što nije dovoljno ni za pokrivanje osnovnih troškova života, poput hrane, stanarine, prijevoza i komunalnih usluga. Ekonomisti i analitičari već dugo upozoravaju na ozbiljan nerazmjer između visine minimalnih plaća i realnih troškova života. Prema njihovim riječima, minimalna plaća jednostavno ne prati inflaciju, a cijene osnovnih životnih potrepština, poput hrane, svakodnevno rastu. Čak i u slučaju da netko ima minimalnu plaću, ne može si priuštiti osnovne stvari, a kamoli bilo kakve dodatne luksuze ili štednju. Sindikalne organizacije u BiH često apeliraju na vlasti da poduzmu konkretne korake kako bi povećali minimalnu plaću. – Minimalna plaća mora biti povezana s rastom životnog standarda i troškovima života. Ako želimo zadržati radnu snagu, moramo omogućiti ljudima da žive od svog rada, a ne da budu prisiljeni raditi nekoliko poslova kako bi preživjeli – izjavio je jedan od lidera sindikata. Za mnoge zaposlene, osobito u privatnom sektoru, minimalna plaća znači stalnu borbu za preživljavanje. – Radim puno radno vrijeme, ali minimalna plaća ne pokriva ni trošak mjesečne stanarine, a kamoli sve ostale obveze. Ovdje moram birati između hrane i plaćanja računa – govori nam Ana. Bez plaće od minimum 1000 eura nema života. Ovim je riječima jedna čitateljica Srpskainfo prokomentirala dogovor o najnižoj zajamčenoj plaći u RS-u za 2026. Da je u pravu, potvrđuje i iznos potrošačke košarice koja je u rujnu iznosila 3431,60 KM. Minimalac od 1000 KM ne može pokriti ni troškove prehrane četveročlane obitelji. Od siječnja ove godine u RS-u je na snazi “stupnjeviti minimalac”, odnosno najniža zajamčena plaća, koja nije ista za sve radnike, nego se određuje u odnosu na školsku spremu. Od siječnja 2026. minimalac će za nekvalificirane radnike iznositi 1000 KM, za one s trogodišnjom srednjom školom 1050 KM, a s četverogodišnjom 1100 KM. Zaposlenima s višom stručnom spremom zajamčena je minimalna plaća od 1350 KM, a onima s fakultetom od 1450 KM. Savez sindikata RS-a dugo se borio za ovakav način utvrđivanja minimalca kako bi se, koliko-toliko, smanjile zloupotrebe. Praksa je pokazala da su ranije postojala čak i vrlo uspješna poduzeća u kojima su svi zaposleni, “od portira do direktora” službeno primali iste plaće – one najniže. Ostatak je, naravno, isplaćivan u famoznim kuvertama.
Negativne posljedice
A hoće li, kako se procjenjuje, povećanje minimalca biti uzaludan posao jer će rast cijena i inflacija brzo “pojesti” rast plaća Možda, ali još bi gore, bar za radnike, bilo ako plaće ne bi rasle. – Mora doći do određenog povećanja plaća, ali ono mora biti u skladu s makroekonomskim pokazateljima, dakle, ne samo onima koji se tiču gospodarstva već i svih onih koji se tiču standarda građana – izjavio je nedavno Zoran Škrebić, predsjednik Unije poslodavaca RS-a. Njegove riječi imaju smisla, ali treba imati na umu da najniža zajamčena plaća nije ekonomska, nego zaštitna kategorija. Nitko ne brani poslodavcima da svojim radnicima isplaćuju plaće veće od minimalca, te plaće samo ne smiju biti manje od zajamčenih. Jasno je da će ljudi koji žive od plaće, ako iduće godine budu radili za “goli” minimalac, teško preživjeti, čak i ako su završili fakultet i rade u struci. Nizak standard života, koji je prouzročen niskim plaćama, ima dugoročne negativne posljedice na demografske trendove u zemlji. Mladi napuštaju BiH u potrazi za boljim uvjetima života i višim plaćama. Ovaj trend postaje ozbiljan problem za BiH jer zemlja gubi obrazovane i kvalificirane radnike koji bi mogli doprinijeti njezinu razvoju. – Nedopustivo je da netko tko radi puno radno vrijeme ne može pokriti osnovne životne troškove.
Država mora poduzeti konkretne mjere kako bi poboljšala socijalnu sigurnost radnika, povećala plaće i stvorila uvjete za veći životni standard – kaže jedan od političkih analitičara. U konačnici, pitanje minimalne plaće postaje sve ozbiljnije društveno i ekonomsko pitanje.
Da bi BiH bila konkurentna na međunarodnom tržištu, mora osigurati dostojanstven život za svoje građane, a to podrazumijeva značajna poboljšanja u visini plaća i radnim uvjetima.
Objava Tek bi minimalac od 2000 KM omogućio ljudima normalan život pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.