Uporno se iz političkog Sarajeva pokušava predstaviti probleme samo u drugom dijelu zemlje, a to se radi i kako bi se zataškalo stanje u vlastitom dvorištu, piše Zoran Krešić za Večernji list BiH.
Gotovo svakodnevno ponavljaju se tvrdnje kako su Bošnjaci u Stocu, Čapljini, Mostaru u podređenom položaju, a istodobno se posve zanemaruje pozicija drugih naroda u sredinama gdje su Hrvati u manjinskoj poziciji. Jedna od takvih sredina je i Jablanica. Ili susjedni Konjic, koji se nalaze u istoj, Hercegovačko-neretvanskoj županiji. Općinskim vlastima upućen je zahtjev te je dostavljen odgovor o nacionalnoj strukturi zaposlenih u deset različitih institucija te samoj Općini. Podaci su poražavajući. Od ukupno 365 zaposlenih, čak 347 je Bošnjaka, Hrvata je tek deset, dok je pet Srba. Zaposlenih koji se izjašnjavaju kao ostali je troje. Bošnjaci u javnoj upravi čine više od 95 posto.
Jablanica – školski primjer etničkog čišćenja iz rata, što se nije popravilo ni 30 godina nakon njegova okončanja
Pogled na zapošljavanje u općini Jablanica jasno pokazuje kako nacionalna dominacija jednog naroda nije samo postojala tijekom rata već se nastavila i u poslijeratnom razdoblju. Godine su prolazile, ali slika Jablanice u pogledu nacionalne zastupljenosti nije se značajno promijenila. Bošnjaci su apsolutno dominantni u gotovo svim ključnim institucijama, a broj Hrvata, Srba i ostalih u javnoj upravi i dalje je zanemariv. Ovi podaci predstavljaju alarmantan pokazatelj etničke homogenizacije koja nije imala prepreka ni 30 godina nakon završetka rata. Detaljan pregled nacionalne strukture zaposlenih u Jablanici daje potpunu sliku ovog problema. Podaci iz institucija jasno pokazuju da su Bošnjaci i dalje apsolutno dominantni. U Dječjem vrtiću “Pčelica” Jablanica, od ukupno 11 zaposlenih, svi su Bošnjaci. U Osnovnoj školi “Suljo Čilić” Jablanica, od 107 zaposlenih, 102 su Bošnjaka, dok je samo 5 zaposlenih Hrvata, od čega su 2 učitelja i 3 nastavnika katoličkog vjeronauka. U Srednjoj školi Jablanica, od 46 zaposlenih, 14 je Bošnjaka, 1 Hrvat te 1 Srbin. Slična situacija nastavlja se i u Domu za stare i nemoćne osobe Jablanica, gdje svih 17 zaposlenih čine Bošnjaci. U Centru za socijalni rad Jablanica svi zaposlenici, njih 6, su Bošnjaci.
U logoru nema Hrvata
Zloglasni muzej “Bitka za ranjenike na Neretvi”, koji je bio logor za Hrvate u ratu, ima 7 zaposlenih, a svi su Bošnjaci. U Domu zdravlja Jablanica, od 60 zaposlenih, 58 je Bošanjaka, a dvoje Srba. Svi zaposlenici u RTV Jablanica (11) su Bošnjaci, dok je u JKP Jablanica d. d. Jablanica, od 51 zaposlene osobe, 50 Bošnjaka, a 1 Srbin. U Sportskom centru Jablanica, od 6 zaposlenih, svi su Bošnjaci, dok je situacija u Općini Jablanica također alarmantna – od 73 zaposlenih, 65 je Bošnjaka, četiri su Hrvata, jedan Srbin i troje ostali.
Ukupni brojevi zaposlenih po nacionalnoj osnovi u Jablanici pokazuju da je broj Bošnjaka u javnoj upravi dominantan s 347 zaposlenih, dok je Hrvata tek deset, Srba pet, a ostalih je samo troje. Ova nacionalna dominacija Bošnjaka više od 30 godina od završetka rata postavlja pitanje kako je moguće da se nacionalna slika jedne općine nije promijenila unatoč naporima za izgradnju pluralnih i multietničkih zajednica u Bosni i Hercegovini?
Ova situacija jasno upućuje na to da je Jablanica, iako su prošla tri desetljeća od rata, i dalje primjer “uspješnog etničkog čišćenja”.
Neuspjeh BiH
Nacionalna homogenizacija bila je i ostala strateški cilj, a društvena i politička ravnoteža među narodima u ovom području nije nikada bila obnovljena. Zaposleni u javnim institucijama koji nisu Bošnjaci nalaze se u gotovo zanemarivom broju, dok se preostali narodi ili potpuno isključuju iz javne uprave ili su tek prisutni simboličnom broju. Takva situacija izaziva zabrinutost jer jasno pokazuje da se nakon rata nije dogodilo potrebno pomirenje među narodima. Međutim, za Jablanicu nema glasne pompe jer to dio javnosti ne želi prihvatiti kao činjenicu. Iako su se u nekim dijelovima zemlje poduzeli napori da se uspostavi ravnoteža i izgrade multietničke zajednice, Jablanica ostaje jedan od najočiglednijih primjera u kojem nacionalna homogena zajednica dominira javnim životom i javnim institucijama. Bez konkretnih promjena na političkom, društvenom i ekonomskom planu Jablanica ostaje upamćena kao primjer neuspjeha u izgradnji multietničke budućnosti Bosne i Hercegovine.
Objava Od 365 zaposlenih u općini Jablanica, 347 Bošnjaka, deset Hrvata, pet Srba i troje ostalih pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.