Problem, koji se ispostavio kao gorući, iz godine u godinu je pad nataliteta u BiH, a prema podacima kojima se trenutačno raspolaže, sve upućuje na iznimnu alarmantnost kad je riječ o broju novorođene djece u našoj zemlji.
Izražena nesigurnost
Natalitet, odnosno rodnost, mjera je ukupnog broja rođenih na određenom području u određenom razdoblju, obično u odnosu na ukupan broj stanovnika. Izražava se kao stopa nataliteta, koja pokazuje broj živorođene djece na 1000 stanovnika tijekom jedne godine. Natalitet je suprotan mortalitetu, a razlika između njih u proračunu daje podatke o stopi prirodnog prirasta. Prema posljednjim objavljenim podacima iz evidencija Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA BiH), u promatranom razdoblju od 2023. do 2025. godine zabilježen je kontinuiran pad nataliteta u cijeloj državi. U 2023. godini u Bosni i Hercegovini je rođeno 33.156 djece, dok je 2024. taj broj iznosio 32.421. Zaključno s 27. listopada ove godine, kako je jučer priopćeno iz IDDEEA-e, evidentirano je 23.663 novorođenih, što je za gotovo 9500 djece manje u odnosu na 2023. godinu. Najveći broj novorođene djece i dalje bilježi Federacija Bosne i Hercegovine (15.341), zatim Republika Srpska (7738) i Distrikt Brčko (584). Ovi podaci upućuju na nastavak trenda smanjenja broja novorođene djece u Bosni i Hercegovini, što predstavlja važan pokazatelj demografskih kretanja u zemlji, odnosno pravog demografskog sloma te ovi podaci pozivaju na žurnu reakciju. Glavni uzrok ovakvog stanja, smatraju stručnjaci, primarno je izražena ekonomska i financijska nesigurnost, kao i značajno povećana razina stresa i anksioznosti kod mladih parova. To je usko povezano s financijskom nestabilnošću i lošom gospodarskom situacijom u kojoj se već dulje nalazi cijela zemlja. Dakako, ne treba zanemariti ni psihološke čimbenike, pri čemu se primarno misli na promjene u stavovima, vrijednostima i očekivanjima modernog društva, poput fokusa na samoaktualizaciju i karijeru. Značajan čimbenik koji treba uvrstiti u ovu formulu demografskog sloma je i jedna od pošasti današnjice – depresija. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije iz 2020. pokazali su da oko 30 posto mladih u jugoistočnoj Europi, uključujući BiH, ima umjerene do visoke razine depresije, što može biti povezano s nesigurnošću i strahovima vezanim uz budućnost.
Sve manje žena rađa
Stopa fertiliteta TFR (ili stopa plodnosti) je broj rođene djece po ženi tijekom reproduktivnog razdoblja njezina života (od 15. do 49. godine). Kako bi se osigurala zamjena generacija, nužna je stopa od približno 2,1 do 2,15 djece po ženi. Prema podacima iz 2023. godine, stopa fertiliteta u BiH iznosila je oko 1,49 djece po ženi, što je znatno ispod razine jednostavne reprodukcije stanovništva (2,1). Kad je ovaj indikator u pitanju, BiH ima stopu fertiliteta (plodnosti) od 1,5, kao i zemlje bližeg okružja poput Hrvatske, Srbije, Sj. Makedonije i Kosova. Nešto bolje stoji Slovenija sa stopom plodnosti od čak 1,6. To je najbolji rezultat uz Crnu Goru, koja ima stopu fertiliteta od zavidnih 1,8, čime se najviše približila spomenutoj potrebnoj stopi za zamjenu generacija od 2,1 do 2,15 djece po ženi. Europi se u globalu ne piše dobro ni kad je stopa fertiliteta u pitanju. Prema dostupnim podacima, Europska unija ima jednu od najnižih stopa fertiliteta u svijetu, dok afrički kontinent i zemlje trećeg svijeta prednjače u ovom demografskom indikatoru. Nužno je za BiH da počne poduzimati radikalne demografske mjere jer, prema svim pokazateljima i parametrima, postaje zemlja staraca.
Objava Demografski slom BiH: U ovoj je godini rođeno čak 9500 djece manje nego prije dvije godine pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.