U najnovijem polugodišnjem izvješću Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, visoki predstavnik Kristijan Schmidt osvrnuo se na događaje u Bosni i Hercegovini od travnja do listopada ove godine, koje je, prema njegovim riječima, obilježila politička kriza uzrokovana djelovanjem bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.
Schmidt je istaknuo da Dodikovi postupci nisu bili izolirani incidenti, već dio dugoročne političke strategije pažljivo planirane i pripremljene unaprijed. Prema njegovim riječima, iako je postojao strah da bi sukobi mogli prerasti u sigurnosnu krizu, situacija je ostala u okviru političkih napetosti.
– Transformacija vojne moći u političke strukture, omogućena Daytonskim mirovnim sporazumom, ponovno se pokazala učinkovitom. Uloga EUFOR-a u očuvanju stabilnosti i odluka o povećanju broja vojnika bili su od ključne važnosti – rekao je Schmidt.
Dodao je da su napadi na Daytonski sporazum imali ozbiljne posljedice, jer se Bosna i Hercegovina našla u strukturnoj krizi s geopolitičkim reperkusijama. Prema Schmidtu, odluke Ustavnog suda BiH i Središnjeg izbornog povjerenstva, kojima su poništeni zakoni Narodne skupštine Republike Srpske i sankcionirane Dodikove akcije, poslale su jasnu poruku da napadi na Ustav i zakone BiH imaju konkretne pravne posljedice.
Visoki predstavnik u izvješću navodi da se državna koalicija efektivno raspala – Trojka je napustila savez sa SNSD-om, dok su HDZ i SNSD nastavili blokirati preustroj Vijeća ministara. Prema njegovim riječima, Parlament je gotovo paraliziran, a Vijeće ministara Bosne i Hercegovine nije postiglo očekivane rezultate.
Schmidt napominje da bi spremnost SNSD-a da sudjeluje na prijevremenim izborima za predsjednika RS-a i da usvoji Program reformi mogla ukazivati na pokušaj izlaska iz političke izolacije, ali da treba pažljivo pratiti razvoj događaja.
Pozivajući se na presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Kovačević”, Schmidt smatra da ona pokazuje kako se ustavna i institucionalna pitanja trebaju rješavati unutar BiH, a ne nametanjem rješenja izvana.
– Prilagodba ustavnog ustroja Bosne i Hercegovine mora doći iznutra, a ne biti nametnuta izvana – izjavio je Schmidt.
Također je upozorio da se međunarodne institucije u Bosni i Hercegovini ne smiju gasiti jer predstavljaju jamstvo mira i stabilnosti u zemlji koja je još uvijek ranjiva i podložna geopolitičkim pritiscima. Istaknuo je da realizacija uvjeta iz tzv. Agende 5+2 kasni, ali bi njezinom provedbom BiH mogla dokazati svoju institucionalnu samoodrživost.
Veliki dio izvješća posvećen je pitanju državne imovine. Schmidt smatra da zabrana raspolaganja tom imovinom, donesena odlukom Ustavnog suda BiH, dovodi do pravne nesigurnosti i ekonomskih poteškoća, posebno u Federaciji BiH, koja zbog poštivanja zabrane trpi veće negativne posljedice od Republike Srpske, gdje se odluke Suda otvoreno krše.
– Potrebno je pronaći način za ublažavanje zabrane raspolaganja državnom imovinom kako bi tijela koja poštuju zakon mogla pokrenuti razvojne projekte – rekao je Schmidt, navodeći da mu je premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić podnio službenu inicijativu za izmjenu odluke, kojom bi se omogućili infrastrukturni projekti od javnog značaja.
Objava Schmidt predlaže ublažavanje zabrane upravljanja državnom imovinom pojavila se prvi puta na Pogled.ba.