Plaću od 1000 KM imaju čistačice i portiri, IT stručnjaci zarađuju i pet puta više

Raspon plaća

Gotovo trećina zaposlenih (34%) prima između 1000 i 1500 KM, dok ih samo oko 2% zarađuje više od 3750 KM mjesečno, objavljeno je na Instagram stranici geo.bih uz priloženu infografiku. Plaću od 1001 KM do 1250 KM prima 19 posto zaposlenih u BiH. Ravno 1000 KM imaju šivači i krojači, čistačice i portiri. Plaću između 1251 i 1500 KM prima 15 posto zaposlenih. Od 1501 do 1750 KM prima 16 posto zaposlenih, a od 1751 do 2000 KM njih 14%. Nadalje, plaću od 2001 do 2250 KM ima 11 posto zaposlenih, a od 2251 do 2500 KM prima 8 posto zaposlenih. Između 2501 i 2750 KM prima 6 posto zaposlenih, do 4 posto njih ima plaću između 2751 i 3000 KM. Tri posto zaposlenih prima plaću između 3001 i 3250 KM. Po jedan posto zaposlenih ima plaću između 3251 i 3500 KM te između 3501 3750 KM. Tek 2% sretnika ima plaću veću od 3751 KM. Muškarci u prosjeku zarađuju 1957 KM, a žene 1740 KM, što znači da je razlika u plaćama oko 11% u korist muškaraca. Ta razlika posebno dolazi do izražaja u menadžerskim, tehničkim i IT zanimanjima, gdje muškarci i dalje imaju znatno veće plaće, dok žene češće rade u administrativnim i uslužnim sektorima – koji su slabije plaćeni. Na samom vrhu liste nalazi se direktor kompanije (Country Manager) s prosječnom plaćom od oko 5000 KM, a odmah iza njega su IT arhitekti, glavni programeri i financijski direktori, čije zarade premašuju 4500 KM mjesečno. S druge strane, najskromnije plaćena zanimanja i dalje su u proizvodnom i uslužnom sektoru, gdje su zarade tek nešto iznad novog minimalca od 1000 KM. Ovi podaci jasno pokazuju da digitalni i menadžerski sektor ostaju najprofitabilniji, dok većina građana i dalje živi u zoni nižih primanja.

Traže spas u EU

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u Bosni i Hercegovini u stalnom je porastu i za srpanj je iznosila 1601 marku. Ipak, u usporedbi sa susjednim zemljama, ona je značajno manja, gotovo upola manja od one u Sloveniji. Sindikati upozoravaju da bi prosječna plaća morala biti najmanje 2000 maraka ako se želi zaustaviti masovno iseljavanje, osobito mladih, koji zbog niskih primanja u Bosni i Hercegovini spas traže u zemljama Europske unije. Prosječna plaća u BiH prošle godine u srpnju je iznosila 1388 KM, dok je u srpnju ove godine dosegnula 1601 KM, što predstavlja povećanje od 213 KM. Na rast prosječne plaće utjecao je i rast minimalnih plaća u entitetima – u Republici Srpskoj ona sada iznosi 900 KM, a u Federaciji BiH 1000 KM. Ipak, i s ovim povećanjima, BiH i dalje ima najniže minimalce u regiji. Minimalac u Srbiji iznosi 1078 KM, u Crnoj Gori 1173 KM, u Hrvatskoj 1467 KM, a u Sloveniji čak 1760 KM. Razlike su još izraženije kada se usporedi prosječna plaća u Bosni i Hercegovini, koja iznosi 1601 KM, s onima u Srbiji (1821 KM), Crnoj Gori (1985 KM), Hrvatskoj (2810 KM) te Sloveniji (3114 KM). Dodatni problem, upozoravaju sindikati, je to što prosječna plaća od oko 1600 maraka ne odražava realno stanje jer dvije trećine radnika u zemlji zarađuju manje od tog iznosa. – Prosječna plaća statistički raste, što zaposlenima u mojoj tvrtki ne znači ništa. Prije korone imali smo plaću od 1000 KM, što je tada bilo solidno. Nažalost, i danas smo na 1000 KM, što ne može podmiriti ni dio troškova koji su u tom razdoblju porasli dvostruko. Od radnika srednje klase postali smo gotovo socijalni slučajevi – kaže nam sugovornica. Prema njezinim riječima, ona i njezini kolege u potrazi su za drugim poslom unatoč tome što godinama rade u istoj tvrtki. Tržište rada posljednjih godina vapi za radnicima te su poslodavci počeli znatno podizati plaće. Zaključak je jasan – da bi se u Bosni i Hercegovini preživjelo mjesec s prosječnom plaćom, koja je za većinu građana nedostižna, treba biti pravi čarobnjak. Oni koji to nisu, svoj spas traže daleko odavde.