Unaprjeđenjem stručnog obrazovanja, Bosna i Hercegovina mladima daje vještine za budućnost, a gospodarstvu kvalificiranu radnu snagu. To je zajednička odgovornost i put prema zelenom, digitalnom i konkurentnom gospodarstvu Europe.
Konferencija “Budućnost visokokvalitetnog stručnog obrazovanja (VET): Zajednička odgovornost”
Ulaganje u kvalitetno stručno obrazovanje i obuku nije trošak. To je investicija u održivu budućnost mladih, tržišta rada i cjelokupnog društva. Jer samo zajedničkim djelovanjem obrazovnih institucija, vlasti i gospodarstva Bosna i Hercegovina može graditi konkurentan i moderan sustav stručnog obrazovanja i obuke, koji je temelj gospodarskog rasta i zapošljavanja.
I upravo su ove teme bile u fokusu dvodnevne 5. godišnje konferencije “Budućnost visokokvalitetnog stručnog obrazovanja (VET): Zajednička odgovornost”, koju su organizirali Ministarstvo civilnih poslova BiH (Sektor za obrazovanje) u suradnji s programima razvojne suradnje Švicarske Konfederacije, Vlade Savezne Republike Njemačke te Austrijskom agencijom za obrazovanje i internacionalizaciju.
Reforma, osobito u obrazovanju, nije lagan zadatak, ali je cilj jasan – jačati dijalog o budućnosti stručnog obrazovanja i obuke u BiH, razmijeniti iskustva, promovirati uspješna javno – privatna partnerstva, potaknuti suradnju, unaprijediti sustav stručnog obrazovanja te, što je još važnije, uskladiti ga s potrebama tržišta rada.
To je još važnije jer u Bosni i Hercegovini više od 70 posto učenika pohađa stručne škole.
– Ovo je prilika da sagledamo rezultate koje smo postigli i da zajedno s gospodarstvenicima sagledamo potrebe tržišta rada te pokušamo unaprijediti dijalog između obrazovanja i tržišta rada – rekao je pomoćnik ministrice civilnih poslova BiH za sektor obrazovanja Adnan Husić.
Adnan Husić, pomoćnik ministrice civilnih poslova BiH za sektor obrazovanja
Obrazovanje kao ključ budućnosti
Sustav srednjeg stručnog obrazovanja u Bosni i Hercegovini nalazi se na prekretnici – pred njim je prilika da se transformira u snažan temelj razvoja mladih i cjelokupnog društva. Iako se suočava s izazovima poput zastarjelih programa i sporije provedbe reformi, sve je više inicijativa koje ukazuju na potrebu modernizacije i jačanja suradnje među institucijama.
Suvremeni pristupi obrazovanju mogu pomoći mladima da steknu znanja i vještine koje tržište rada doista traži, otvarajući im vrata prema stabilnijem zaposlenju i uspješnijoj karijeri. Također, ulaganje u kvalitetno obrazovanje izravno doprinosi jačanju domaćeg gospodarstva i smanjenju odlaska stručne radne snage.
Snježana Kopruner, direktorica i većinska vlasnica uspješne travničke kompanije GS – Tvornica mašina, snažno vjeruje u ovu viziju. Ističe da bez obrazovanja nema ni napretka – ni za pojedinca, ni za društvo, ni za gospodarstvo. Njezina poruka jasno pokazuje koliko je važno ulagati u znanje kako bismo zajednički gradili konkurentniju i održiviju budućnost.
– Obrazovanje je za mene jednako – naša budućnost. Bez obzira hoće li naša djeca ostati ovdje ili otići raditi u inozemstvo, izuzetno je važno da imaju dobro obrazovanje, jer to određuje njihovu budućnost. Mi, kao poslodavci, moramo učiniti sve da im stvorimo uvjete da ostanu ovdje – naglasila je Kopruner.
No, dodala je da je, prema njezinu mišljenju, obrazovanje u BiH u slobodnom padu, svake godine sve lošije. I zato je poslala poruku:
– Moramo učiniti sve da našu djecu što bolje obrazujemo i pripremimo za tržište rada.
Primjerom svoje kompanije svjedočila je kojim putem treba ići. U GS-Tvornici mašina učenici drugih i trećih razreda dva ili tri dana tjedno dolaze učiti zanat pod budnim okom mentora. Najbolji među njima dobivaju stipendije.
Iskustva Njemačke, Austrije, Švicarske
Primjeri poput ovog pokazuju koliko je povezivanje obrazovanja i gospodarstva ključno za uspjeh reforme stručnog obrazovanja u BiH. Upravo zato su iskustva i podrška partnera iz Njemačke, Austrije i Švicarske vrijedan putokaz kojim Bosna i Hercegovina treba ići.
Veleposlanik Savezne Republike Njemačke u BiH Alfred Grannas naglasio je da je stručno obrazovanje jedan od ključnih prioriteta suradnje Njemačke i BiH, koja traje već tri desetljeća.
Veleposlanik Savezne Republike Njemačke u BiH Alfred Grannas
– Zajedno s partnerima želimo pomoći Bosni i Hercegovini da razvije sustav stručnog obrazovanja, jer je to, kako mi kažemo, ne tako velika tajna uspjeha naših zemalja – rekao je veleposlanik Grannas.
Veleposlanik Republike Austrije u BiH Georg Diwald posebno je istaknuo značaj kvalificirane radne snage, ne samo za gospodarski rast već i za budućnost mladih u zemlji, te naglasio snažnu podršku koju Austrija pruža Bosni i Hercegovini na njezinu putu prema Europskoj uniji.
Veleposlanik Republike Austrije u BiH Georg Diwald
Reforme u području obrazovanja, posebno stručnog obrazovanja i obuke, ključne su za gospodarski razvoj i ostanak mladih u zemlji. Austrija ostaje pouzdan partner u ovom procesu – poručio je Diwald.
Zajednička odgovornost ključna je tema kada je riječ o stručnom obrazovanju, dodao je švicarski veleposlanik u BiH Gabriele Enrico Derighetti.
Švicarski veleposlanik u BiH Gabriele Enrico Derighetti
– Privatni sektor zna koje su vještine potrebne na tržištu rada, dok društvo u cjelini mora preuzeti svoj dio odgovornosti. To je dugoročni proces u kojem svatko ima svoju ulogu – naveo je švicarski veleposlanik.
Dodao je kako u posljednjih godinu dana vidi napredak, posebno kad je riječ o povezivanju kantonalnih institucija i privatnog sektora u promociji stručnog obrazovanja. To je put kojim treba nastaviti, dodao je.
Sudionici VET konferencije – predstavnici ministarstava obrazovanja, pedagoških zavoda, gospodarskih i obrtničkih komora, predstavnici kompanija te škola – složili su se da se samo zajedničkim djelovanjem može izgraditi konkurentan i moderan sustav stručnog obrazovanja u BiH, koji je temelj gospodarskog rasta i zapošljavanja.
Tijekom diskusija razmatrani su ključni preduvjeti za unapređenje učenja temeljenog na radu, osiguranje kvalitete, dostupnost obrazovanja i razvoj kompetencija nastavnika i mentora.
Na konferenciji je zaključeno da je zajednička odgovornost svih aktera unaprijediti sustav stručnog obrazovanja i obuke, kako bi mladi stekli znanja i vještine za budućnost, a poslodavci dobili kvalificiranu i konkurentnu radnu snagu.
Objava Znanje koje pokreće budućnost pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.