
U FBiH umirovljenici koji se zaposle ostvaruju ista prava kao i svi drugi radnici, uključujući pravo na godišnji odmor, bolovanje i plaćene doprinose. Za njih se uplaćuju doprinosi po osnovi radnog odnosa, a u isto vrijeme nastavljaju se uplate po osnovi statusa umirovljenika, što znači i dodatno fiskalno opterećenje. Pravo na zapošljavanje imaju i bivši pripadnici oružanih snaga i policijski službenici koji su mirovinu ostvarili prema posebnim zakonima, a koji im omogućuju da budu prijavljeni u obvezno osiguranje ako se odluče vratiti na tržište rada. Također, umirovljenicima koji se odluče ponovno vratiti na posao u Federaciji BiH u tom slučaju mirovina se neće smanjiti, a u nekim slučajevima može i rasti. Iznimka su korisnici invalidske i obiteljske mirovine, kao i oni koji su mirovinu ostvarili po osnovi Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja, u skladu s dopunama Zakona o MIO, isplata mirovine tim osobama obustavlja se u slučaju kada zasnuju radni odnos. I u Republici Srpskoj korisnici mirovina također imaju zakonsku mogućnost naknadno steći status osiguranika.
Promjene u zakonu već za koji mjesec. Svi umirovljenici koji ponovno ostvare radni odnos imaju pravo podnijeti zahtjev za ponovno određivanje visine mirovine, u FBiH nakon ostvarenih šest mjeseci novog staža, a u RS-u nakon godinu dana
Iako će im i dalje istodobno biti dopušten rad i primanje mirovine, umirovljenici koji planiraju raditi u Hrvatskoj od početka iduće godine naći će se u značajno nepovoljnijoj situaciji. Naime, od 1. siječnja 2026. korisnici starosne, kao i korisnici prijevremene starosne mirovine s navršenih 65 godina, moći će raditi puno radno vrijeme, ali uz primanje polovine mirovine.
Radno vrijeme i primanja
To se odnosi i na državljane BiH koji su mirovinu stekli radeći u Hrvatskoj. Iako dio populacije novo rješenje smatra pozitivnim jer su do sada umirovljenici u RH mogli raditi samo pola radnog vremena ako žele primati i mirovinu, većina je protiv odredbe da se u tom slučaju dobiva tek njezina polovina. Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka u Hrvatskoj poznata po brendu MojPosao, istražila je mišljenje više od 1600 ispitanika o toj temi. Većina od 53 posto građana ne podržava najavljenu praksu da će umirovljenici moći raditi puno radno vrijeme uz zadržavanje samo polovine svoje mirovine. Glavni argumenti anketiranih građa na su da umirovljenici u Hrvatskoj često rade iz nužde, a ne iz želje te da bi, ako se već dodatno angažiraju i rade, trebali primati punu mirovinu. Također, mnogi ispitanici smatraju da je takva odluka jednostavno nepravedna i dodatno opterećuje one kojima mirovina ionako nije dovoljna za dostojanstven život. Istodobno, 39 posto ispitanih građana bezrezervno podržava proširenje mogućnosti rada u mirovini. U BiH su zakoni o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju po ovom pitanju značajno povoljniji. U FBiH umirovljenici koji se zaposle ostvaruju ista prava kao i svi drugi radnici, uključujući pravo na godišnji odmor, bolovanje i plaćene doprinose.
Za njih se uplaćuju doprinosi po osnovi radnog odnosa, a u isto vrijeme nastavljaju se uplate po osnovi statusa umirovljenika, što znači i dodatno fiskalno opterećenje. Pravo na zapošljavanje imaju i bivši pripadnici oružanih snaga i policijski službenici koji su mirovinu ostvarili prema posebnim zakonima, a koji im omogućuju da budu prijavljeni u obvezno osiguranje ako se odluče vratiti na tržište rada.
Također, umirovljenicima koji se odluče ponovno vratiti na posao u Federaciji BiH u tom slučaju mirovina se neće smanjiti, a u nekim slučajevima može i rasti. Iznimka su korisnici invalidske i obiteljske mirovine, kao i oni koji su mirovinu ostvarili po osnovi Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja, u skladu s dopunama Zakona o MIO, isplata mirovine tim osobama obustavlja se u slučaju kada zasnuju radni odnos. I u Republici Srpskoj korisnici mirovina također imaju zakonsku mogućnost naknadno steći status osiguranika.
Određivanje visine i pravila
Prema navodima iz Zavoda MIO RS-a, korisnici starosne i invalidske mirovine imaju pravo ponovno steći status osiguranika. Pri tome im se isplata mirovine vrši redovito. S druge strane, korisnici obiteljske mirovine, u skladu sa zakonom, ne mogu steći status osiguranika. U takvoj situaciji im se, kako su objasnili iz Zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje RS-a, jednako kao i u FBiH, vrši obustava isplate za razdoblje trajanja osiguranja. Važno je naglasiti da sve one osobe koje nakon stjecanja statusa umirovljenika ponovno ostvare radni odnos imaju pravo podnijeti zahtjev za ponovno određivanje visine mirovine. U BiH osiguranici novi izračun mogu zatražiti nakon ostvarenih šest mjeseci novog staža, a u RS-u nakon godinu dana. Ipak, za neke umirovljenike korekcija ne mora značiti i veću mirovinu. Dakle, osobi koja prima plaću nižu od one prije umirovljenja novim izračunom visina mirovine zasigurno neće biti povoljnija od iznosa mirovine koju već prima.
Objava Umirovljenicima koji će raditi u FBiH od iduće godine i mirovina i plaća, dok onima u RH ide pola mirovima pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.