Adnan Delić, federalni ministar rada i socijalne politike, u razgovoru za Večernji list otkriva detalje novog zakonskog rješenje o mirovinskom i invalidskom osiguranju te ističe kako on donosi potpuno novu formulu usklađivanja mirovina, kao i prijedlog da mirovine rastu dva puta godišnje.
Brojne su aktivnosti i procesi koje provodi vaše ministarstvo, a u ovom trenutku čini se kako je u fokusu novo zakonsko rješenje o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Koje su njegove ključne značajke, od usklađivanja pa do nove formule u koju ulazi rast prosječne plaće?
– Prijedlog novog Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju predstavlja jedno od najvažnijih reformsko-socijalnih rješenja koje trenutačno pripremamo. On donosi potpuno novu formulu usklađivanja mirovina koja podrazumijeva kombinaciju rasta troškova života i rasta prosječne plaće, i to u omjeru koji je povoljniji za umirovljenike; 60% rasta plaće i 40% rasta potrošačkih cijena. Dakle, svako usklađivanje ide u korist korisnika, uzimajući u obzir onaj pokazatelj koji je povoljniji za umirovljenike. Osim toga, predloženo je da se mirovine usklađuju dva puta godišnje – početkom i sredinom godine, što je znatno povoljnije i pravednije prema našim najstarijim građanima. Tako se izbjegava čekanje dulje od godinu dana na novo usklađivanje, što je sada slučaj. Važno je naglasiti i da zakon ne zadire u stečena prava ni jednog korisnika te ne predviđa nikakva smanjenja mirovina. Naprotiv, ovaj zakon pripreman je upravo kako bi se osigurao stabilan, pravedan i dugoročno održiv mirovinski sustav. Zakon još nije upućen u parlamentarnu proceduru.
Trenutačno je u završnoj fazi usuglašavanja u okviru Vlade Federacije BiH, a prema našim očekivanjima, na Parlamentu bi trebao biti razmatran do kraja godine te stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Također želim istaknuti da zakon ima punu podršku Saveza udruga umirovljenika Federacije BiH, što su ponovno potvrdili i na svojoj posljednjoj sjednici Upravnog odbora prije nekoliko dana. To pokazuje da umirovljenici prepoznaju da je ovaj zakon pripremljen u njihovu najboljem interesu i da razumiju njegovu važnost za stabilnost sustava. Naravno, svaka reforma donosi i različite reakcije. Uvijek ima onih koji, iz političkih ili parcijalnih interesa, neznanja ili nedovoljne upućenosti, žele unijeti zabunu ili širiti poluistine. Ovaj zakon pripremali su ljudi koji poznaju sustav mirovinskog osiguranja, koji razumiju što znači ravnoteža između povećanja podrške i očuvanja stabilnosti fonda. Nema koristi od zakona koji bi kratkoročno podigao mirovine, a dugoročno ugrozio sustav. Naš cilj je dugoročna održivost jer destabilizacija fonda ne bi pogodila samo sadašnje umirovljenike nego i sve buduće generacije. Zakon je rađen na osnovi analiza Federalnog zavoda za MIO i realnih pokazatelja o mogućnostima sustava. Posebno smo vodili računa o demografskoj slici Federacije, o smanjenju broja radno sposobnih i rastu broja stanovnika treće životne dobi, što jasno pokazuje da svaka reforma mora biti pažljivo planirana. Ono što je također važno istaknuti je da ni u kojem slučaju neće biti smanjenja mirovina trenutačnim korisnicima. Kada je riječ o pitanjima minimalne mirovine i položaju braniteljske populacije, želim naglasiti da se propisi koji uređuju umirovljenje branitelja ne mijenjaju ovim zakonom. Branitelji imaju svoja posebna zakonska rješenja u nadležnosti Ministarstva za braniteljska pitanja, a u koordinaciji s nama već su pripremili izmjene propisa kako bi se usporedno s donošenjem novog Zakona o MIO osiguralo da branitelji zadrže sva postojeća prava i ne budu ni na koji način oštećeni. Dakle, nema mjesta panici ni manipulacijama. Ovaj zakon ide isključivo u korist krajnjim korisnicima – i sadašnjim i budućim umirovljenicima. Osim što osigurava stabilnost, uvodi i poticaje za dulji ostanak u radnom odnosu jer nagrađuje dulje radno angažiranje i redovito plaćanje doprinosa. Jedan od problema postojećeg zakona je što je neizravno poticao “sivo tržište” rada; ljudi su se često, nakon 15 godina staža, odjavljivali ili u dogovoru s poslodavcem ili jer nisu imali drugog izbora i nastavili raditi “na crno”, bez doprinosa. To je neodrživo i nepravedno. Novi zakon zato jasno stimulira formalno zapošljavanje, jača stabilnost sustava i jamči sigurnu starost za sve koji uredno uplaćuju doprinose.
U više ste navrata jasno poručili kako se stečena prava neće umanjivati. To znači da sadašnji umirovljenici koji primaju minimalnu mirovinu od 599,28 KM, neovisno o broju godina staža, ne moraju strahovati da će im se ona umanjiti?
– Apsolutno ne. Ni jednom umirovljeniku ne može se i neće umanjiti stečeno pravo. Minimalna mirovina ostaje ista, a s novim zakonom ona će se samo moći povećavati, nikada smanjivati. To je načelo na kojem gradimo sve reformske politike – ni jedna reforma ne smije ići na štetu onih koji su već ostvarili pravo. Štoviše, cilj nam je dugoročno povećavati iznos minimalne mirovine i mirovinski sustav učiniti održivijim upravo jačanjem tržišta rada, većom zaposlenosti i rastom plaća jer o tome ovisi prihodna strana fonda. Dakle, reforma nije prijetnja umirovljenicima. Ona je jamstvo da će sustav moći dugoročno ispunjavati obveze prema njima. Ponovno naglašavam, ni jednom umirovljeniku prava se neće umanjivati. Naprotiv, cilj reforme nije štednja na umirovljenicima, već stabilnost i pravednost sustava. Minimalna mirovina ostaje na sadašnjoj razini i nastavlja se usklađivati po novoj formuli. Dakle, ni jedna osoba koja danas prima mirovinu neće imati ni marku manju mirovinu nakon usvajanja novog zakona. Istodobno, novi zakon otvara prostor da se u budućnosti osigura viši iznos minimalne mirovine, ali na realnim osnovama, i to povećanjem obuhvata uplata doprinosa, formalizacijom rada i stabilizacijom tržišta rada. Reforma mirovinskog sustava i reforma tržišta rada su povezane i moraju se provoditi usporedno jer jedno bez drugog nema učinka.
Objava Ministar pojasnio: Umirovljenici sa minimalnom mirovinom ne moraju strahovati, mogu samo dobiti više! pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.