Blagdan sv. Luke, 18. listopada, tradicionalno označava početak berbe maslina u Dalmaciji i Hercegovini. Tako je bilo i ove godine u masliniku Branka Rogića iz Ljubuškog, koji se toga jutra s obitelji i prijateljima zaputio u berbu podno Buturovice.
– Nalazimo se na području Ljubuškog, ispod brda Butrovice. Ovdje imam nasad star petnaest godina i nekoliko mlađih maslina od pet godina. Sveti Luka se u Dalmaciji oduvijek smatra danom kada započinje berba, a i kod nas se to uvriježilo – kazao je Rogić dok s ponosom pokazuje svoj maslinik.
Sortiment i iskustvo iz prakse
Branko maslinarstvom ozbiljno bavi već dva desetljeća. Prve sadnice bile su sorte oblica, koju su tada stručnjaci preporučivali zbog otpornosti na sušu i niske temperature. No, danas ističe da oblica ima i svojih mana.
– Oblica je dobra sorta, ali ima alternantnu rodnost. Jedne godine rodi obilno, druge gotovo ništa. Zato su važni oprašivači poput pendolina i lećina, a sve se više pokazuje i kvaliteta sorte koratina iz Apulije. Ona dobro uspijeva i na hercegovačkom kršu – objašnjava Rogić.
Dodaje kako u Hercegovini danas postoji više od 40 sorti maslina, te da je stalno istraživanje ključno za napredak.
Planiranje i održavanje maslinika
Prema njegovim riječima, uspješan maslinik zahtijeva dobar plan sadnje, redovitu njegu i praćenje svake faze razvoja stabla.
– Mi smo u početku griješili, sadili smo gusto – pet puta četiri metra. To je premalo, krošnje prerastu i smanjuje se rodnost. Idealni razmak je šest do sedam metara. Maslina voli svjetlost, to je biljka koja ne trpi sjenu – objašnjava Branko.
Ciklus u maslinarstvu, kaže, traje cijelu godinu. Nakon berbe slijedi osnovna gnojidba, potom rezidba krajem veljače kada se formiraju cvjetni pupovi, a zatim zaštita i prihrana do ljeta. Najvažnije je, ističe, uravnotežiti rodne i zelene grane kako bi svjetlost mogla prodirati u krošnju.
Berba – obiteljski događaj
Iako se posljednjih godina sve više koristi strojna berba, u Rogićevu obitelji i dalje prevladava tradicionalni, ručni način.
– Beremo grabljicama i u mreže, kao što su to radili naši stari. Strojna berba jest brža, ali ručno branje ima svoj šarm. U berbi sudjeluje cijela obitelj, i stari i mladi. To je poseban doživljaj i veselje – kaže Rogić.
Maslina traži i znanje i upornost
Uz ljubav prema poljoprivredi, Branko njeguje i ljubav prema pisanju. Autor je nekoliko knjiga o maslinarstvu i vinarstvu u kojima bilježi vlastita iskustva.
– Sve što pišem temelji se na praksi, ne na teoriji. Obišao sam brojna hercegovačka mjesta, razgovarao s ljudima i iz toga učio. Kako je govorio moj profesor – jedan gram prakse vrjedniji je od kilograma teorije – poručuje.
Zajedništvo i prenošenje znanja
Brankovu strast prema maslinarstvu nasljeđuje i njegov sin, po struci građevinski inženjer, koji se sve više uključuje u obiteljski posao.
– Građevina je moj poziv, ali masline su naš način života. Učim od oca i polako preuzimam obveze. Najljepše je kada na kraju godine kušamo vlastito ulje – priznaje.
Prerada u roku 12 sati – ključ kvalitete
Rogić naglašava kako je iznimno važno da se masline prerade unutar 12 sati nakon berbe kako bi se sačuvala kvaliteta ulja i spriječio razvoj mikroorganizama. Dodaje da u Hercegovini danas djeluje više moderno opremljenih uljara pa dulja čekanja više nisu problem.
– Cijela godina rada, truda i znanja pretoči se u kap ulja. To je nagrada koja vrijedi svake kapi znoja – zaključuje Rogić.
Objava Sveti Luka označio početak berbe maslina u Hercegovini: Maslina traži ljubav i cijelogodišnji rad! pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.