Europski sud za ljudska prava je, uz ocjenu odluke kako je Slaven Kovačević lagao, obmanjivao, prijetio, u meritumu odluke Velikoga vijeća dao vrlo važne komentare u pogledu važnosti političkog predstavljanja u Bosni i Hercegovini, što je posve suprotno, dapače, negira tvrdnje unitarističkih političara i samog podnositelja poništene žalbe. Ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine Davor Bunoza otišao je i korak dalje te pronašao potpuni sklad presude ESLJP-a, i to njegove točke 203. te točke 47. odluke Ustavnog suda BiH u predmetu Bože Ljubića, “gdje se naglašava važnost veze između birača i njihovih predstavnika”. “Može se zaključiti da je stav Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju i vezi između birača i predstavnika u potpunosti usklađen s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, s tim da ostaje obveza da se svima omogući pravo na kandidaturu na svim razinama vlasti bez bilo kakve diskriminacije”, zaključio je Bunoza. Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u svojoj presudi daje jasnu i nedvosmislenu poruku o važnosti povezanosti birača s njihovim izabranim predstavnicima, što se često koristi kao temelj za oblikovanje izbornih jedinica unutar država.
Točke 203. i 47.
U točki 203. presude ESLJP-a naglašava se kako je podjela nacionalnog teritorija na izborne jedinice, s prebivalištem birača kao uvjetom za ostvarivanje aktivnog prava glasovanja, vrlo česta značajka europskih izbornih sustava. Ovo je osnovna pozicija koja prepoznaje da svaki izborni sustav koji nameće teritorijalnu povezanost između birača i njihovih izabranih predstavnika ima legitimni cilj koji je u skladu s načelima vladavine prava i općim ciljevima Konvencije o ljudskim pravima. U presudi se navodi kako države imaju široku marginu slobode u ovom području te da mogu odabrati uspostavljanje izbornih jedinica prema postojećim administrativnim granicama ili drugim administrativnim, geografskim ili ustavnim kriterijima u skladu sa specifičnim potrebama i uvjetima tih država. Tako, prema ESLJP-u, postojanje takvih sustava ne samo da je dopušteno već je i nužno u svrhu osiguravanja demokratskog predstavljanja građana, što je osnovna vrijednost svakog demokratskog društva. A to u slučaju BiH znači i stvaranje novih jedinica kako bi se prilagodilo i njezinoj nacionalnoj raznolikosti. U svjetlu ovih načela stav Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi s izbornim sustavom i političkim predstavljanjem u zemlji također se potpuno usklađuje s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, kako ističe i ministar pravosuđa Davor Bunoza. Ustavni sud BiH u točki 47. svoje presude podsjeća da države uživaju široku slobodu u uspostavljanju i reguliranju svog izbornog sustava. Različiti načini organiziranja i provođenja izbora odražavaju politički razvoj zemlje, zbog čega zakonodavstvo koje regulira izbore mora biti sagledano u kontekstu političkog razvoja te konkretne države. Prema tome, izborni sustav mora omogućiti legitimno političko predstavljanje koje je temeljni demokratski izbor ljudi koje zastupa, kao i njihovih interesa. U tom kontekstu veza između birača i političkih predstavnika ključna je za očuvanje legitimiteta političkog predstavljanja.
Temeljno načelo
Ovo načelo postavlja temelje za stvarnu participaciju i odlučivanje građana, čime se osigurava njihovo pravo na demokratsko odlučivanje, što je temeljna vrijednost u svakom demokratskom društvu. Ova veza između birača i njihovih predstavnika ključna je za postizanje političkog legitimiteta i omogućavanje stvarnog utjecaja građana na političke procese. Stoga, usklađivanje političkog predstavljanja sa stvarnim interesima i potrebama birača postaje ključno za očuvanje demokratskih institucija i stabilnost političkog sustava. U BiH očuvanje uloge konstitutivnih naroda i povezanosti s izabranim dužnosnicima ima još veći značaj. Iako BiH nije federalna država, Ustavni sud i ESLJP prepoznaju važnost teritorijalne povezanosti između birača i njihovih predstavnika jer to osigurava specifičnu političku reprezentaciju koja odražava unutarnju političku strukturu i povijest zemlje. Ovo načelo nije samo tehničko pitanje oblikovanja izbornih jedinica već i pitanje zaštite političkih prava konstitutivnih naroda, koji moraju imati mogućnost legitimnog predstavljanja u vlasti.
Powered by WPeMatico