Unatoč postojanju mogućnosti investiranja u nekretnine, zlato ili neke druge oblike koji eventualno mogu povećati vrijednosti osobnih sredstava, čini se kako se veliki broj građana Bosne i Hercegovine odlučuje na one modele štednje koji su, dugoročno gledano, najsigurniji, iako ne nužno i najisplativiji. Riječ je o depozitima u bankama, koji iz mjeseca u mjesec, pa i na godišnjoj razini, bilježe značajan rast, a podatak kako su žitelji zemlje u godinu dana u bankama ostavili 1,91 milijardu maraka, kao i da na bankama imaju ukupno 18 milijardi i 767,2 milijuna maraka, dovoljan je dokaz za navedenu tvrdnju.
Povjerenje
Takvo što jasno upućuje na visoko izraženo povjerenje u bankarski sustav u BiH, koji je stabilan, snažan i dokazano otporan na vanjske promjene i utjecaje koji se često reflektiraju na neke druge ekonomske segmente. Međutim, rast štednje valja promatrati i kroz prizmu trenutačne neizvjesne ekonomske situacije prouzročene geopolitičkim nestabilnostima, napetostima, poremećenim lancima opskrbe… Rekordna cijena zlata samo je jedan od indikatora nestabilnosti, a u takvim okolnostima najveći dio građana BiH svoj novac usmjerava prema sigurnim opcijama.
Naravno, za ulagati u zlato potrebna su i specifična znanja te određeni preduvjeti, tako da ne treba čuditi izražen rast depozita u bankama. Prema podacima Centralne banke BiH, ukupni depoziti na kraju kolovoza iznosili su 36,04 milijarde maraka te su, u odnosu na kraj srpnja, povećani za 395,9 milijuna maraka. Gledajući mjesečnu razinu, najveće povećanje depozita zabilježeno je kod privatnih poduzeća (194,3 milijuna maraka), a onda slijede depoziti stanovništva, koji su za mjesec dana uvećani za 169,7 milijuna maraka. Rast depozita bilježe i vladine institucije (25,2 milijuna maraka), nefinancijska javna poduzeća (5 milijuna maraka), dok je štednja ostalih domaćih sektora povećana za 1,7 milijuna maraka.
Gledajući kraj kolovoza ove u odnosu na kraj kolovoza prošle godine, štednja na bankama porasla je za 3,39 milijardi maraka, pri čemu najveći dio otpada na depozite stanovništva (već spomenutu 1,91 milijardu maraka). Vladine su institucije na drugom mjestu s deponiranih 787,8 milijuna maraka, a slijedi štednja privatnih poduzeća koja je narasla za 632,8 milijuna maraka. Ostali domaći sektori bilježe rast štednje od 163 milijuna maraka, dok su depoziti nefinancijskih javnih poduzeća smanjeni za 105,1 milijun maraka.
Kreditno kretanje
Rast štednje na godišnjoj razini prati i godišnji rast zaduženja, no i dalje u manjem iznosu u odnosu na depozite. U godinu dana krediti su porasli za 2,39 milijardi maraka, i to, očekivano, najviše među stanovništvom (1,37 milijardi maraka), a na drugom mjestu su krediti privatnih poduzeća koji su uvećani za 680,1 milijun maraka. Nefinancijska javna poduzeća bilježe kreditni rast od 153,2 milijuna maraka, a vladine institucije za 96,9 milijuna maraka. Konačno, domaći sektori su u godinu dana zaduženiji za 87,6 milijuna maraka.
Zanimljivost možemo primijetiti na mjesečnoj razini (kraj kolovoza u odnosu na kraj srpnja), gdje je došlo do smanjenja kreditnog rasta kod vladinih institucija za 110 milijuna maraka, privatnih poduzeća za 20,2 te nefinancijskih javnih poduzeća za 6,8 milijuna maraka.
Gledajući ukupnu sektorsku strukturu kredita, na prvom su mjestu stanovnici BiH s iznosom od 27 milijardi i 443,4 milijuna maraka, slijede privatna poduzeća s ukupnim kreditima od 11 milijardi i 103 milijuna maraka, kao i vladine institucije s iznosom od milijardu i 296,7 milijuna maraka. Javna poduzeća zadužena su u iznosu od 730 milijuna maraka, dok krediti ostalim domaćim sektorima iznose 367 milijuna maraka.
Kreditni rast, koji je najizraženiji kod sektora stanovništva, progovara o davno utvrđenim razlozima – slaba kupovna moć građana i neusklađenost visine primanja s inflacijskim šokovima razlozi su zbog kojih građani pribjegavaju kreditnom zaduženju kao jedinom obliku saniranja brojnih financijskih obveza s kojima su suočeni, počevši od tekuće potrošnje i sezonskih izdataka pa do nepredviđenih ulaganja.
Powered by WPeMatico