Leon XIV. proglasit će svetima tri žene i četiri muškarca u nedjelju 19. listopada na Trgu Svetoga Petra u Rimu.
Papi Prevostu je to druga kanonizacija u njegovu pontifikatu jer je u rujnu podigao na čast oltara dvojicu talijanskih mladića Carla Acutisa i Piera Giorgia Frassatija. Očekuje se da će desetci tisuća vjernika nazočiti obredu kanonizacije.
Među novim svetcima je mučenik biskup Maloyan(1869.-1915.), blaženik od 2001. koji je bio jedan od najsjajnijih predstavnika Armenske Katoličke Crkve. Dana 3. lipnja 1915. Maloyan je uhićen zajedno sa svojim tajnikom i 27 istaknutih župljana. Bio je pretučen, mučen i natjeran na marš smrti s 415 svećenika i vjernika 11. lipnja iste godine. Ubio ga je načelnik turske policije službenim pištoljem dok se mons. Maloyan molio.
U skupinu novih svetaca spada i Petar To Rot(1912.-1945.) iz Papue Nove Gvineje. Laik i kateheta poučavao je seosku djecu i odrasle katoličkoj vjeri i posjećivao bolesne. Kad su Japanci tijekom Drugoga svjetskog rata napali Papuu Novu Gvineju i uhitili mnoge svećenike i redovnike, tada je on preuzeo neke od njihovih zadataka: vjenčanja, krštenja i sprovode. Suprug i otac troje djece također je propovijedao protiv ponovnoga uvođenja poligamije koju su forsirali Japanci, branio je katoličko učenje o braku. Godine 1945. uhićen je i svirepo likvidiran zbog svoga pastoralnog rada.
Ubuduće će se kao sveci diljem svijeta moći štovati i venezuelanski liječnik Jose Gregorio Hernandez Cisneros (1864.-1919.), u Latinskoj Americi poznat kao „liječnik siromašnih“, i Maria del Monte Carmelo Rendiles Martinez(1903.-1977.), utemeljiteljica Kongregacije služavki Isusovih, također iz Venezuele. I oni su prvi sveci iz svoje domovine.
Hernandez, nakon studija u Caracasu i Parizu, presudno je utjecao na medicinski razvoj Venezuele i smatra se pionirom tamošnje moderne medicine. Istovremeno je vodio skroman, asketski život i bio poznat po požrtvovnoj brizi za siromašne i bolesne. Umro je 1919. kada ga je udario automobil dok je prelazio ulicu na putu do bolesnika. Godine 2021. papa Franjo ga je proglasio blaženim.
Časna sestra Rendiles je iz Caracasa. Činjenica da je rođena bez desne ruke nije je spriječila da vodi iznimno aktivan život i da nakon što se pridružila francuskoj redovničkoj zajednici nakon povlačenja iz Venezuele 1965. utemelji samostalnu zajednicu Siervas de Jesus čiji su kamen temeljci euharistijsko klanjanje, pastoralni rad u župama, obrazovnim ustanovama i socijalno služenje potrebitima. Proces beatifikacije sestre Carmen također je dovršen za pape Franje 2018., nakon što je priznato medicinsko čudo koje joj se pripisuje.
Maria Troncatti (1883.-1969.) je druga sestra reda Don Bosca (Kćeri Marije Pomoćnice) koja je uzdignuta na čast oltara. Rođena u Corteno Golgi u sjevernoj Italiji, ušla je u Red u dobi od 23 godine i radila četiri desetljeća u amazonskoj regiji Ekvadora – posebno među autohtonim narodom Shuar. U vrijeme kada je dolazilo do nasilnih sukoba između doseljenika i domorodačkih zajednica, Troncatti nije bila samo medicinska sestra, već i mirotvorac. Godine 1969. poginula je u nesreći manjega zrakoplova u ekvadorskome gradu Sucua, gdje je i pokopana. Proglašena je blaženom 2012.
Svetom će biti proglašena i Talijanka Vincenza Maria Poloni (1802.-1855.), utemeljiteljica Zavoda sestara milosrdnica iz Verone, koja se žrtvovala u službi siromašnih i bolesnih. Majka Vincenza bila je pouzdanica njemačkoga svećenika Bl. Carla Steeba (1773.-1856.) s kojim je osnovala redovnički Zavod Sorelle della Misericordia. Posebnu pozornost posvetili su neudanim majkama, siromašnim udovicama i bolesnim, napuštenim ženama. Poloni je umrla od raka u dobi od 53 godine, a proglašena je blaženom 2008., javlja kta.
Posljednji svetac je Bartolo Longo rođen 1841. u dobrostojećoj katoličkoj obitelji na jugu Italije. Iako je bio odgajan u vjeri, nakon smrti roditelja sve se više priklanja ateizmu da bi se za vrijeme studija prava u Napulju priključio neopoganističkoj sekti. Ipak, nakon povratka katoličkoj vjeri Longo se sve više angažirao u društvenome sektoru. Osnovao je obrazovne i skrbničke ustanove, uključujući one i za djecu zatvorenika, kao i nekoliko dobrotvornih projekata. Otvoreno je govorio o svome ranijem skretanju spiritualizmu i antiklerikalizmu. Crkva je njegov život doživljavala kao primjer osobnoga obraćenja i crkvene reintegracije. S Longovim oživljavanjem krunice u 20. stoljeću, Pompeji su postali važno mjesto hodočašća i jedno od najposjećenijih hodočasničkih mjesta u Italiji. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Longa blaženim 1980., a papa Benedikt XVI. dodijelio mu naziv „apostol krunice“.
Ž.I., KT
Objava U nedjelju Papa proglašava sedam novih svetaca pojavila se prvi puta na hrvatski.ba.