O američkim krstarećim raketama Tomahawk se posljednjih tjedana naveliko raspravlja u Washingtonu, Kijevu i Moskvi. Američki predsjednik Donald Trump više ‘ne isključuje mogućnost’ da Sjedinjene Države isporuče to oružje Ukrajini, ako Rusija “odbije mirno rješenje sukoba”. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je izjavio kako su u telefonskom razgovoru s Trumpom spomenute i te krstareće rakete, ali nije naveo pojedinosti. Kijev je uvjeren kako bi rakete tako dugog dometa pomogle u postizanju mira. “Vidimo i čujemo kako Rusija strahuje da bi nam Amerikanci mogli dati Tomahawke. To pokazuje da ovakav oblik pritiska može pridonijeti miru”, rekao je Zelenski. Prije par dana je također zajamčio da bi ukrajinska vojska, ako SAD isporuči Tomahawke, njima napadala samo vojne ciljeve u Rusiji, piše Deutsche Welle.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je doduše izjavio kako rakete Tomahawk za Rusiju ‘ne predstavljaju ozbiljnu prijetnju’, ali je i dodao kako bi njihova isporuka Ukrajini značila ‘posve novu, kvalitativno veću fazu eskalacije’ između Washingtona i Moskve. Njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov naglasio je pak u intervjuu za rusku državnu televiziju da bi moguće isporuke Tomahawka Ukrajini u Moskvi izazvale ‘krajnju zabrinutost’. Zelenski bi se u petak trebao sastati s Trumpom u Washingtonu. Ukrajinski predsjednik je potvrdio kako će se na sastanku u Bijeloj kući razgovarati o protuzračnoj obrani i oružju dugog dometa.
Raketa Tomahawk je vrlo precizna podzvučna krstareća raketa velikog dometa koji se koristi i u strateške i u taktičke svrhe. Proizvodi se u mnogim inačicama, s različitim bojnim glavama – uključujući i nuklearne – i može se lansirati s različitih platformi. “Tomahawk je zapravo dosta stara raketa čiji je razvoj počeo sedamdesetih godina. Amerikanci su je izvorno razvili kao nosač nuklearnog oružja u tri varijante: zračnu – za bombardere, kopnenu i pomorsku”, objašnjava ukrajinski vojni stručnjak Konstantin Krivolap u razgovoru za Deutsche Welle. Raketa je prvotno imala domet do 2500 kilometara. Kad je nuklearna bojna glava zamijenjena konvencionalnom, odlučeno je da će dovoljan biti domet od 1600 kilometara i težina bojne glave od oko 450 kilograma. No i dalje postoje rakete koje mogu letjeti i do 2500 kilometara, dodaje Krivolap.
Prema njegovim riječima, kopnene verzije Tomahawka i njihovi lanseri uklonjeni su iz Europe nakon potpisivanja Sporazuma o uklanjanju raketa srednjeg i kraćeg dometa (INF) između SAD-a i Sovjetskog Saveza 1987. godine. Nakon što su SAD 2019., tijekom prvog Trumpova mandata, istupile iz tog sporazuma, mnoge su lansirne rampe ponovno vraćene u tamošnje baze. Krivolap smatra da Ukrajini sada trebaju upravo kopnene verzije Tomahawka.
Osobitost te rakete, kaže on, jest što je bila među prvima koja je letjela na vrlo maloj visini i prati reljef terena, izbjegavajući prepreke. “Najvažnije kod ove rakete jest njezina sposobnost da leti iznimno nisko. Ona najbolje koristi tehnološka rješenja za praćenje reljefa tijekom leta krstarećeg projektila”. Na Zapadu je Tomahawk konvencionalni, dakle ne-nuklearni projektil s najvećim dometom. Raketa Tomahawk uvedena je u uporabu 1983. godine. Od tada su je SAD više puta koristile u vojnim operacijama – u Iraku, Libiji, Siriji, Miloševićevoj Srbiji… Andrij Kovaljenko iz ukrajinskog Centra za borbu protiv dezinformacija pri Vijeću za nacionalnu sigurnost i obranu ističe da su rakete Tomahawk 2017. i 2018. u Siriji uspješno pogodile ciljeve i ruske protuzračne obrane.
Prema njegovim riječima, Tomahawk koristi složeni navigacijski sustav koji protivniku nakon otkrivanja rakete radarom ostavlja samo nekoliko sekundi za reakciju. Da bi se raketa učinkovito presrela, potreban je gust niz radara koji promatraju nisku visinu, trenutni prijenos koordinata i vrlo usklađeno djelovanje protuzračne obrane. “Ruski su sustavi tada štitili sirijske objekte, ali bez uspjeha. Tomahawci su osobito učinkoviti kad se ispaljuju u većem broju – preopterećenje protuzračne obrane povećava šanse za uspjeh. Ruski sustavi S-400 i Pancir slabi su protiv Tomahawka”, kaže Kovaljenko.
Iskustva s Tomahawkom i njegova sposobnost leta na velikim udaljenostima, prema riječima vojno-tehničkog stručnjaka i glavnog urednika portala Defense Express Olega Katkova, omogućila bi ukrajinskoj vojsci da pogađa važne vojne ciljeve u Rusiji udaljene i do 1600 kilometara. “Time bi se mogla uništiti određen broj ruskih tvornica oružja”, ističe Katkov.
Američki Institut za proučavanje rata (ISW) smatra da bi Ukrajina uz pomoć Tomahawka mogla ozbiljno oštetiti ili čak uništiti važne vojne objekte duboko u Rusiji, poput tvornice dronova u Jelabugi u Republici Tatarstan ili zračne baze Engels-2 u oblasti Saratov. Odatle Rusija lansira strateške bombardere koji u masovno napadaju Ukrajinu. ISW procjenjuje da bi Tomahawci mogli dosegnuti između 1600 i 2000 vojnih ciljeva u Rusiji. Ukrajinski stručnjaci ipak strahuju da Ukrajina neće dobiti dovoljno Tomahawka da pogodi sve te ciljeve. Katkov napominje da nije poznato koliko SAD uopće posjeduje takvih raketa, niti koliko bi jedna raketa stajala Ukrajinu. Od toga bi ovisilo hoće li Tomahawci doista promijeniti tijek rata. Podsjeća da Washington trenutno Ukrajini oružje više ne poklanja, nego ga prodaje – uz financijsku pomoć europskih članica NATO-a i Kanade kroz mehanizam PURL (Prioritized Ukraine Requirements List).
Cijena jedne Tomahawk-rakete je visoka i razlikuje se ovisno o zemlji kupcu. Prema Katkovu, Nizozemska plaća za jednu raketu oko 12,5 milijuna dolara, a Japan oko 4,25 milijuna, jer Washington Kinu – susjeda Japana – smatra najvećom prijetnjom američkoj nacionalnoj sigurnosti. “Ako se uzme prosječan financijski paket u okviru PURL-a od pola milijarde dolara i japanska cijena rakete, to bi bilo oko 117 raketa. Po nizozemskoj cijeni – znatno manje. Godišnja proizvodnja svih inačica Tomahawka posljednjih je godina oko 50 komada. To nije mnogo i znači da Ukrajina sigurno neće dobiti tisuće raketa, možda ni stotine”, kaže Katkov. Od broja raketa – ako ih Ukrajina uopće dobije – ovisit će i način njihove uporabe te hoće li se tada promijeniti omjer snaga u ratu.
Ako američki predsjednik odluči isporučiti to oružje Ukrajini, to bi bila izravna posljedica Putinova odbijanja svih Trumpovih mirovnih prijedloga, smatra John E. Herbst, viši direktor Euroazijskog centra Atlantic Councila i bivši američki veleposlanik u Ukrajini. “Histerija Kremlja oko moguće isporuke ovih raketa Ukrajini pokazuje da bi to moglo utjecati na Putinovu politiku”, rekao je Herbst u intervjuu za Deutsche Welle. Po njegovu mišljenju, isporuka Tomahawka sama po sebi vjerojatno ne bi odlučila ishod rata, ali bi mogla poslati jasan signal Putinu i potaknuti Kremlj na pregovore o miru.
Powered by WPeMatico