Na okruglom stolu “Novi propisi o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji”, održanom u utorak u Mostaru u organizaciji Inicijative građanki Mostar i uz podršku Fondacije lokalne demokratije Sarajevo, predstavljene su ključne novine Zakona o zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Federacije BiH, koje značajno unapređuju dosadašnje propise.
Novi Zakon o zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Federacije BiH, koji je stupio na snagu 2025. godine, donosi niz značajnih novina u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja.
Jedna od najvažnijih promjena je uvođenje kaznenog djela uhođenja, koje sada obuhvaća i fizičko i digitalno (tzv. cyber) praćenje žrtava, što predstavlja značajan iskorak u zaštiti privatnosti i sigurnosti, posebno mladih žena.
Na uvođenje kaznenoga djela koji je dio Kaznenoga zakona FBiH, a usklađeno je s Istanbulskom konvencijom, osvrnula se Aldijana Trbonja-Tula, magistra socijalnog rada iz Inicijative građanki Mostar.
Radi se o novom kaznenom djelu koje je uvedeno na inicijativu mladih iz nevladinog sektora. Zakon obuhvaća ne samo fizičko uhođenje, nego i ono putem digitalnih tehnologija ili tzv. cyber uhođenje – istaknula Trbonja-Tula.
Podsjetila je kako je to djelo u RS-u uvedeno još 2017. godine, te dodala da će biti zanimljivo vidjeti kako će se zakon primjenjivati u praksi.
Navela je i da je Federalna uprava policije nedavno uhitila jednu osobu upravo zbog ovog djela, što ukazuje na prve korake u njegovoj primjeni. Prema podacima koje je iznijela, žrtve uhođenja su najčešće mlade žene do 39 godina, i to često visokoobrazovane.
Novi zakon također omogućava centrima za socijalni rad da samostalno pokrenu postupak za izricanje zaštitnih mjera, uvodi institut osobe od povjerenja koju žrtva može imati uz sebe tijekom procesa, te obvezuje policiju na procjenu rizika pri svakoj prijavi nasilja.
Zakon iz 2025. donosi važne izmjene, kao što je mogućnost da centri za socijalni rad pokrenu postupak za izricanje zaštitnih mjera, zatim institut osobe od povjerenja koju žrtva može imati uz sebe tijekom postupaka, kao i obvezu procjene rizika od strane policije – naveo je Tomislav Pupić, magistar socijalnog rada i stručni suradnik Centra za socijalni rad Mostar.
Dodao je da zakon predviđa mogućnost izricanja hitnih mjera zaštite, poput udaljenja počinitelja iz doma i zabrane prilaska.
Ukazao je i na kronični problem u praksi – da se nasilje više ne doživljava kao privatna stvar.
Iako je zakon omogućio da nasilje ‘izađe iz četiri zida’, zaštita žrtava i dalje nije na zadovoljavajućoj razini. U Mostaru se prosječno prijavi više od 120 slučajeva godišnje, a znamo da brojni slučajevi nikada ne dođu do Centra – upozorio je.
Prof. dr. Denis Pajić, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta Džemala Bijedića u Mostaru se osvrnuo na implikaciju Zakona na institucije.
Novi zakon jasno definira hitnost u postupanju. Policija je dužna da izađe na teren odmah po prijavi nasilja, a može izreći hitne mjere zaštite na 48 sati. Tu su i nove mjere koje se mogu izreći do tri godine – rekao je Pajić.
Naglasio je i da su zakonom precizno definirane uloge sigurnih kuća, zdravstvenih radnika, inspekcijskih službi, kao i obveze multisektorske suradnje i vođenja evidencije.
Sve ove novine omogućavaju efikasnije procesuiranje počinitelja i kvalitetniju zaštitu žrtava – zaključio je profesor Pajić.
Događaj je okupio predstavnike institucija, stručnjake i predstavnike civilnog društva, s ciljem informiranja javnosti o novim zakonskim okvirima, kao i otvaranja prostora za dijalog i razmjenu iskustava u borbi protiv nasilja.
Objava Novi zakon o zaštiti od nasilja u FBiH: Strože kazne i jača zaštita žrtava nasilja pojavila se prvi puta na Pogled.ba.