Područje doline Neretve već desetljećima slovi kao povrtlarsko područje za cijelu BiH. Tu su i najveće površine pod plastenicima koji jamče ranu proizvodnju, no potpunom liberalizacijom tržišta gubi se komparativna prednost i te rane proizvodnje. Kako bi tome adekvatno odgovorili, sami proizvođači snalaze se na razne načine. Povrtlari iz čapljinskih Višića osnovali su poljoprivrednu zadrugu preko koje nastoje osigurati ne samo dio plasmana nego i praćenje dostignuća u toj oblasti. Glavni proizvodni artikl kooperanata PZ-a “Matica” su rajčice.
– Po pitanju rajčice sezona je bila dosta dobra, prinosi na visokoj razini, što je već pravilo posljednjih godina otkako se radi s novim sortama i novim podlogama. Prosječna cijena bila je solidna i može se zaključiti da su proizvođači rajčice više nego zadovoljni – kaže direktor Zadruge Marijan Brajković odgovarajući i na upit je li tomu kumovala manja sadnja. – Bila je osjetno manja proizvodnja, možda i do stotinjak tisuća presadnica manje, to su značajne količine. Prevedeno u tonama, u ukupnom prinosu znači da je za toliko robe bilo manje plasirano na tržištu. Slično je bilo i u zemljama okružja, tako da u razdoblju glavnih berbi nije bilo pretjerana uvoza kao što je inače pravilo svake godine. Ponavljam, bila je dosta dobra sezona za rajčicu, određeni broj ljudi prebacio se na paprike, krastavce, dinju – kaže Brajković.
Za razliku od rajčica, paprike su imale lošiju sezonu?
– Po pitanju cijene bila je nešto lošija sezona nego posljednjih godina, prinosi su bili zadovoljavajući jer paprika je posljednjih godina, osim domaće tzv. čapljinke, prešla na proizvodnju s novim podlogama, pa su i u toj proizvodnji dobri pomaci. Prinosi su na razini prijašnjih godina, znači, dosta dobri, no cijena ove godine nije bila na razini posljednje dvije-tri godine pa je kod proizvođača paprike prisutno lagano nezadovoljstvo sezonom.
Proizvođači lubenica žale se na lošu sezonu?
– Da, došlo je do povećanja proizvodnje, pogotovo u odnosu na prošlu godinu, kada je imala iznimno dobru cijenu. Priča je jednostavna, što bolje znaju proizvođači – imate li nešto dostupno iz uvoza, uz povećanu domaću proizvodnju, bit ćete u problemima. Znači, ako je nešto dostupno iz uvoza, vaša proizvodnja je, kad se sve zbroji, nula ili ste čak u minusu. Na poljima su ostale neobrane stotine tona. Vrlo loša sezona bila je za lubenicu ne samo u nas već i u cijeloj regiji zbog enormnih količina na tržištu.
Batat se jedno vrijeme tretirao kao alternativa u proizvodnji?
– Što se tiče kultura poput batata, proizvodnja je na dosegnutoj razini jer nema povećanja potrošnje. To je prava šteta kada se uzme u obzir koliko je to dobra kultura, koliko je zdrava, pa i u samoj proizvodnji, gdje nema nikakvih zagađenja, zaštite. No, trenutačno je dosegnuta određena razina potrošnje pa proizvodnja stagnira, s tim da je dobar dio ljudi koji troše batat prešao na vlastitu proizvodnju, sami sade koliko im je dovoljno. O nekoj većoj proizvodnji i širenju u ovom trenutku nema govora.
Zanimljivo, u tradicionalno povrtlarskoj dolini Neretve počela je i sadnja masline.
– Maslinarstvo je u porastu, što je pozitivno. Jedino što smanjuje godinama zapuštene površine sadnja je masline. Dosta ljudi odlučilo se i još uvijek se odlučuje na sadnju. Sve je dosta dobro popraćeno i poticajima. No, u dolini Neretve nije to još toliko na komercijalnoj razini u smislu prodaje. Ako imaš dulum, dva ili čak tri zapuštene parcele, zašto ne bi mogao zadovoljiti vlastite potrebe za maslinovim uljem?
Uglavnom, prema Brajkovićevim riječima, za očekivati je nastavak sadnje maslina i na prostoru Višićke kasete.
Powered by WPeMatico