Gotovo sve banke naći će se u velikim problemima u Bosni i Hercegovini s potencijalnim višemilijunskim tužbama okonča li se pozitivno predmet za Luku Jeneca, slovenskog državljanina koji je tužio OTP banku d. d. – Novu KBM jer mu je odbila izdati račun s obzirom na to da se on spletom okolnosti našao na OFAC-ovu popisu sankcioniranih dužnosnika. U takvoj je situaciji više bosanskohercegovačkih dužnosnika, uključujući srpskog čelnika Milorada Dodika, njegovu djecu Igora i Goricu ili pak aktualnog predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavaru. Kod njih su banke još drastičnije narušile prava oduzimajući im račune na koje su primali plaće ili realizirali bilo kakve platne aktivnosti. Pri tim potezima banke su se pozivale na zakon sile jer iza OFAC-a stoji američka administracija, ali ni jedna na odredbe u domaćem zakonodavstvu. Zbog čega su se našle na jako skliskom tlu.
Dalekosežne posljedice
Slučaj slovenskog državljanina Luke Jeneca mogao bi imati dalekosežne posljedice za cijeli regionalni bankarski sektor, posebice u Bosni i Hercegovini, gdje su se domaće financijske institucije godinama ponašale kao da su američke sankcije dio domaćeg pravnog sustava. Jenec je, podsjetimo, tužio OTP banku (bivšu Novu kreditnu banku Maribor) jer mu je odbila otvoriti osnovni platni račun, pravdajući to činjenicom da se njegovo ime pojavilo na popisu Ureda za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva financija. Odbijanje otvaranja računa izazvalo je sudski spor pred Okrajnim sodiščem u Mariboru (Općinskim sudom u Mariboru), koji je zatražio mišljenje Suda Europske unije. Sud je potom zatražio mišljenje glavnog odvjetnika Richarda de la Toura, čiji je stav, objavljen 4. rujna 2025., jasan i utemeljen – banka ne smije odbiti otvoriti račun s osnovnim značajkama samo zato što se ime potrošača nalazi na OFAC-ovoj listi. Takvo ponašanje, navodi odvjetnik, krši europske smjernice o platnim računima i o sprječavanju pranja novca (Direktive 2014/92/EU i 2015/849). Drugim riječima, američke sankcije nemaju nikakav pravni učinak na teritoriju Europske unije, osim ako ih sam EU ne potvrdi vlastitim aktom. Banke u državama članicama, uključujući i slovenske, dužne su postupati prema europskom pravu, a ne prema jednostranim odlukama trećih zemalja. Glavni odvjetnik u zaključku jasno kaže kako “bankovna institucija ne može odbiti otvaranje platnog računa s osnovnim značajkama samo na temelju toga što se ime potrošača koji podnosi zahtjev za otvaranje takvog računa nalazi na OFAC-ovu popisu”. Ako Sud Europske unije potvrdi to mišljenje, što je u pravilu najčešći ishod, uslijedit će lančana reakcija. Sve banke koje su dosad blokirale ili zatvarale račune osobama koje je označio OFAC bit će izložene zahtjevima za naknadu štete, a u BiH bi se to moglo pretvoriti u financijsku lavinu. Upravo je u toj zemlji više dužnosnika i poslovnih ljudi godinama trpjelo blokade računa bez sudskih odluka i bez ikakvog uporišta u domaćem zakonu. Banke su se branile tvrdnjom da bi poslujući s osobama pod američkim sankcijama mogle izgubiti pristup međunarodnim platnim sustavima ili snositi reputacijsku štetu.
Nema automatizma
No, europski pravni poredak jasno razlikuje pravne obveze od političkih pritisaka. U ovom slučaju pravni temelj ne postoji. Sankcije OFAC-a obvezuju samo subjekte pod jurisdikcijom Sjedinjenih Američkih Država, ne i banke registrirane u EU ili BiH. Odluka koja se uskoro očekuje iz Luksemburga mogla bi, stoga, otvoriti vrata nizu tužbi i u BiH. Sve to bez odluke domaćih sudova i bez pravne osnove u zakonima Bosne i Hercegovine. Ako Sud EU-a potvrdi mišljenje glavnog odvjetnika, takva praksa mogla bi biti okarakterizirana kao teško kršenje prava potrošača i diskriminacija na temelju političkog statusa. Banke bi tada mogle snositi milijunske odštete i kazne zbog nezakonitog uskraćivanja osnovnih financijskih usluga. U svakom slučaju, presuda koja se očekuje u predmetu C-81/24 (“Luka Jenec protiv OTP banke d. d.”) mogla bi postati presedan ne samo za slovenski nego i za cijeli europski i regionalni financijski sustav. Ako Sud potvrdi da europski građani imaju pravo na osnovni račun bez obzira na američke sankcijske popise, bit će to težak udarac za banke koje su se godinama zaklanjale iza “zakona sile” – zakona koji u Europi nikada nije postojao.
Powered by WPeMatico