Prilikom pripreme drva za ogrjev 54-godišnjeg muškarca napali su i izboli stršljeni. Nedugo nakon uboda muškarcu je pozlilo te je, unatoč pruženoj liječničkoj pomoći, preminuo na mjestu događaja.
Policijski službenici obavili su očevid, a tijelo je pregledao mrtvozornik. Prevezeno je na Odjel patologije Opće bolnice Bjelovar, gdje će se obdukcijom utvrditi točan uzrok smrti.
Nesreća se dogodila u šumi nedaleko Križevaca, izvijestila je PU koprivničko-križevačka.
Kako se braniti?
Stručnjaci upozoravaju da mnogi ljudi griješe već u prvoj sekundi susreta, kada panično mašu rukama i pokušavaju otjerati stršljena, što ih zapravo može potaknuti na napad.
“Ljudi kad ih vide, počnu paničariti i lamatati rukama. To je prva greška koja često završi ubodom. Stršljeni će napasti ako se osjećaju ugroženo, no ako ih se ne dira, rijetko će prvi krenuti”, govorio je ranije medijima predsjednik udruge Pčelinjak Dražen Jerman.
Nove vrste se pojavljuju
Vrlo opasne i invazivne vrste stršljena nedavno su se pojavile u Slavoniji. Inače, radi se o novoj vrsti na tom području, zbog koje vatrogasci imaju pune ruke posla te izlaze na teren kako bi na siguran način uklonili gnijezda stršljena. Problematično je i što se u Slavoniji pojavio azijski stršljen.
“Laički, azijski i takozvani domaći stršljen razlikuju se samo po veličini, oblikom samo znalci mogu prepoznati koji je koji. Slični su i osama pa vrlo lako može doći do zabune. Razlika je u tome što su ovi ‘uvozni’ stršljeni daleko opasniji, agresivniji i otrovniji, nemaju prirodnih neprijatelja kod nas, a veći su u odnosu na autohtone.
Izdane su i preporuke građanima
Za osobe sklone alergijskim reakcijama najbolja prevencija jest izbjegavanje područja za koja je poznato da na njima obitavaju ovi opasni kukci. Ako su ipak prinuđeni boraviti na takvom mjestu potrebno je maksimalno zaštititi svoje tijelo (obući majice dugih rukava i hlače dugih nogavica, odnosno u slučaju potrebe profesionalnu opremu za pčelare).
Potrebno je pridržavati se općih pravila ponašanja:
Izbjegavati boravak u vrtovima i voćnjacima blizu cvijeća ili prezrelog voća. Ne uznemiravati opasne kukce, ne mahati rukama jer zbog toga mogu postati agresivniji
ne tresti stare grane s drveća jer opasni kukci često ondje imaju gnijezda. Ukoliko opasni kukac sleti na ruku pažljivo ga skinite povlačenjem papirnate maramice po ruci.
Ne hodati bosonog po travi jer neki od opasnih kukaca rado borave u djetelini. Izbjegavati nošenje preširoke odjeće u koju bi se opasni kukci mogu zavući i postati agresivni. Ne oblačite odjeću jarkih boja. Ne nanositi na kožu intenzivne mirise.
Voćne sokove i slatke namirnice treba držati pokrivene. Ukoliko pijete iz otvorenih čaša u prirodi – pogledajte da se u njima slučajno ne nalazi opasni kukac. Posudu sa smećem treba držati zatvorenu.
Na vrata i prozore kuća/stanova bi trebalo postaviti zaštitne mreže. Prirodna alternativa sintetskim insekticidima/repelentima jesu eterična ulja lavande, eukaliptusa, bosiljka, metvice, limuna i citronele jer izrazito odbijaju opasne kukce. Osobe koje znaju da su alergične na ubode ovih opasnih kukaca trebale bi sa sobom uvijek nositi lijekove!
Objava U šumi u Hrvatskoj muškarca usmrtili stršljeni: Krivi potez stajao ga je života pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.