Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine je pripremilo prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (MIO), a te izmjene i dopune bi trebale biti po skraćenom postupku.
Naknada za fizičku onesposobljenost
Prvi član zakona čija je izmjena predložena jeste stav 4 člana 67., kojim se tretira novčana naknada za fizičku onesposobljenost, a koji je trenutno definiran ovako:
Predložena izmjena stava 4 člana 67. je definirana ovako:
“Osnov za novčanu naknadu za fizičku onesposobljenost je najniži iznos mirovine isplaćen u prosincu 2024., usklađen za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava, a dalje se usklađuje s članom 79. ovog zakona”.
Član 79. se odnosi na usklađivanje, rast mirovina, a koji važećim Zakonom glasi:
“Mirovine se usklađuju 15. travnja svake godine na način da se usklađuju u visini zbira 50 posto rasta potrošačkih cijena i 50 posto rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim mirovina ostvarenih u godini u kojoj je usklađivanje, a najviše do stope rasta BDP-a u prethodnoj godini. Izuzetno od prethodnog stava, najviše mirovine se neće usklađivati/povećavati sve dok najniži iznos mirovine ne dostigne jednu petinu iznosa najviše mirovine ostvarene u skladu s ranijim propisima”.
Predložene izmjene i dopune Zakona podrazumijevaju usklađivanje mirovina dva puta godišnje (1. siječnja i 1. srpnja), a ne samo jednom, 15. travnja, kako je to sada slučaj. Dakle, predložena izmjena člana 79. glasi:
“Nosilac osiguranja, počev od 1. siječnja 2026., po službenoj dužnosti, bez donošenja rješenja, a na osnovu službenih statističkih podataka Federalnog zavoda za statistiku, usklađuje penzije dva puta godišnje, i to 1. siječnja i 1. srpnja, sa stopom rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i bruto plaća u FBiH u prethodnom polugodištu u odnosu na polugodište koje mu prethodi, i to:
- Po stopi koja je zbir 60 posto rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 40 posto rasta, odnosno smanjenja bruto plaće ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena viša od stope promjene bruto plaće, ili jednaka toj stopi;
- Po stopi koja je zbir 40 posto rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i 60 posto rasta, odnosno smanjenja bruto plaće ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena manja od stope promjene bruto plaće.
Planirano je i to da se za izračun udjela stope promjene potrošačkih cijena u zbroju potrošačkih cijena i bruto plaće uzimaju apsolutni brojevi tih stopa.
Sljedećim stavom člana 79. se tretiraju okolnosti pod kojima neće biti usklađivanja, rasta mirovina
“Ako bi stopa, koja je zbir rasta, odnosno smanjenja indeksa potrošačkih cijena i rasta, odnosno smanjenja bruto plaće dovela do negativnog usklađivanja, mirovine se ne usklađuju. Mirovine ostvarene u godini u kojoj je usklađivanje, ne usklađuju se u toj godini”, obrazloženo je, prenosi klix.ba
S obzirom na to da bi se mirovine usklađivale dva puta godišnje, predloženo je brisanje člana 80. Zakona o MIO, koji podrazumijeva izvanredno usklađivanje mirovina. Naime, trenutnim zakonom je omogućeno da se izvanredno usklađivanje mirovina može dogoditi jednom godišnje.
Najniža i zajamčena mirovina
Jednako su značajne predložene izmjene i dopune člana 81., koji se odnosi na najnižu i zajamčenu mirovinu. Naime, njime je predviđeno sljedeće:
“Korisniku, kome je starosna mirovina određena u iznosu manjem od najnižeg iznosa mirovine, utvrđenog ovim članom Zakona, isplaćuje se najniža mirovina”.
Međutim, najniža starosna mirovina bi trebala zavisiti od dužine mirovinskog staža te će se određivati u postotku od prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine, i to:
- Za između 15 i 20 godina staža neće moći biti niža od 60 posto prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine;
- Za između 20 i 25 godina staža neće moći biti niža od 65 posto prosječne mirovine isplaćene u prosincuprethodne godine;
- Za između 25 i 30 godina staža neće moći biti niža od 70 posto od prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine;
- Za između 30 i 35 godina staža neće moći biti niža od 75 posto prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine;
- Za između 35 i 40 godina staža neće moći biti niža od 85 posto prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine;
- Za 40 godina staža i više neće moći biti niža od 95 posto prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine.
Dakle, najniža starosna mirovina više neće biti svima jednaka, već će biti određena godinama staža.
Nadalje, kada je u pitanju zajamčena mirovina, na nju će imati pravo osoba s 40 godina staža i više, a kojoj je mirovina određena u iznosu manjem od mirovine utvrđene ovim stavom zakona. Dakle, to znači da će zajamčena mirovina biti u iznosu prosječne samostalne mirovine isplaćene u prosincu, usklađene za sva pripadajuća povećanja na dan ostvarivanja prava te će se usklađivati kako je propisano Zakonom.
Predložene su izmjene i dopune kojima se tretira obiteljska, odnosno invalidska mirovina. Važećim zakonom je utvrđeno da obiteljska, odnosno invalidska mirovina iznosi 70 posto za jednog člana obitelji, 80 posto za dva člana obitelji, 90 posto za tri člana obitelji i 100 posto od osnovice za četiri i više članova obitelji.
S druge strane, za razliku od navedenog, predviđeno je da obiteljska, odnosno invalidska mirovina, ne može biti niža od 90 posto od prosječne mirovine isplaćene u prosincu prethodne godine. Osim toga, najviša mirovina će ostati nepromijenjena, tj. iznosit će pet najviših mirovina isplaćenih u prosincu 2024. godine.
Objava Najnovije informacije u vezi usklađivanja mirovina u siječnju: Poznata formula za izračun najniže mirovine pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.