Usvajanje tržišnih pravila Europske unije za BiH donosi i značajne promjene u sektoru energetike, a dio njih reflektirat će se i kroz usklađivanje cijena, odnosno njihov mogući rast, pri čemu će na formiranje utjecati ponuda i potražnja. Portal euronews.ba piše kako se, u skladu s Reformskom agendom, kreće u proces deregulacije te postavlja pitanje znači li to i da bi računi za struju u kućanstvima mogli rasti iako su trenutačno jedni od najnižih u Europi?
Deregulacija
Reformska agenda, naime, u jednoj od svojih točaka navodi i kako će prvi korak koji će BiH poduzeti biti priprema studije koja ima za cilj razvijanje različitih scenarija za deregulaciju cijena opskrbe električnom energijom za kućanstva.
Na osnovi rezultata studije BiH će dizajnirati i provesti tarifne mjere. Aktivnost je planirana za realizaciju u 2025. godini. Pitanje deregulacije svakako će biti jedno od najvažnijih u smislu cijena za krajnje potrošače, odnosno u najvećoj mjeri za kućanstva. Direktor Elektroprivrede Republike Srpske Luka Petrović navodi pak da liberalizacija tržišta električne energije znači mogućnost pristupa svakom potrošaču s ponudom za opskrbu električnom energijom, no ističe i kako to u BiH ne može proći jer se i dalje drže dampinške cijene. Ipak, na pitanje hoće li doći do nekih planova koji će to promijeniti, za sada nema odgovora, odnosno do BiH takvo što nije došlo.
Ipak, pitanje liberalizacije tržišta struje valja promatrati i kroz određene izmjene koje su, primjerice, u Federaciji BiH, omogućile da građani sami proizvode struju ne samo za svoje potrebe već i da prodaju viškove.
Primjerice, Federacija BiH dobila je set energetskih zakona koji donose značajniju uključenost građana u proizvodnju energije, pa se tako uvodi pojam prosumera, a koji se odnosi na krajnjeg kupca električne energije koji proizvodi električnu energiju iz obnovljivih izvora za dio svojih potreba iz vlastitog energetskog postrojenja s mogućnošću predaje viška proizvedene električne energije u mrežu u obliku energetskog ili monetarnog kredita.
Novi zakoni
S druge strane, u smislu odnosa među entitetima nedavno je potvrđen dogovor oko Zakona o regulatoru električne energije, prijenosu i tržištu električne energije u BiH. Novo rješenje zapravo je posljedica obveza koje je BiH preuzela u sklopu ugovora o Energetskoj zajednici. Dio je to šireg procesa koji će rezultirati uspostavom tržišta električne energije, snažnijeg uvezivanja sa susjednim tržištima, ali i uvođenjem jedne novosti – burze električne energije koja će omogućiti podizanje razine sigurnosti opskrbe strujom kroz učinkovitiju prodaju viškova proizvedene električne energije, odnosno lakše pokrivanje manjkova. Burza je u praksi logična posljedica aktivnosti liberalizacije koja uvodi niz sudionika na tržište električne energije, a čini se kako bi novo zakonsko rješenje moglo pomoći BiH da izbjegne velike gubitke zbog skorašnjeg plaćanja pristojbi na CO2 prilikom izvoza u EU.
Tematiku proizvodnje struje također treba vezati i uz potrebu prelaska na obnovljive izvore energije, a što je obveza koja čeka i Bosnu i Hercegovinu na njezinu europskom putu. Olakšavajuća okolnost leži u činjenici da BiH ipak, uslijed svojih geografskih i klimatoloških specifičnosti, ima iznimne potencijale za proizvodnju struje iz izvora kao što su voda, sunce i vjetar. U prosincu 2019. Europska komisija predstavila je Europski zeleni plan, stvoren radi postizanja klimatske neutralnosti Europe do 2050.
Objava Hoće li BiH morati uvesti tržišne cijene struje i što to znači za račune? pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.