Ove godine obilježavamo 80. godišnjicu pobjede u Svjetskom antifašističkom ratu kao i osnivanja Ujedinjenih naroda. To je važan povijesni trenutak koji doprinosi stvaranju zajedničke budućnosti. Prije 80 godina međunarodna zajednica, nakon dubokog promišljanja o bolnim lekcijama dva svjetska rata, odlučila je osnovati UN. Tako je otvoreno novo poglavlje globalnog upravljanja. Međunarodni poredak, oblikovan u ratnom plamenu, utjelovio je zajedničku težnju čovječanstva za boljom budućnošću i odigrao značajnu ulogu u poslijeratnom miru, razvoju i povijesnom napretku. Danas se svijet suočava s ubrzanim promjenama nezabilježenim u posljednjih sto godina: česte regionalne nestabilnosti, usporen ekonomski razvoj, porast trendova deglobalizacije, nedostatak pravila i vladavine prava. Globalno upravljanje se nalazi na prekretnici, hoćemo li ići naprijed ili početi nazadovati.
Suočena s dubokim promjenama u sustavu globalnog upravljanja, Kina je posljednjih godina pokrenula Globalnu razvojnu inicijativu, Globalnu sigurnosnu inicijativu, Globalnu civilizacijsku inicijativu i Globalnu inicijativu za upravljanje. Ove četiri dimenzije – razvoj, sigurnost, civilizacija i upravljanje – čine stupove kineskog prijedloga i pružaju svijetu sidro stabilnosti i put suradnje u doba nemira i promjena, jasno pokazujući odgovornost Kine u međunarodnim poslovima.
Kina je uvijek bila i bit će snažan branitelj mira i sigurnosti u svijetu. Kina se zalaže za zajedničku, sveobuhvatnu, kooperativnu i održivu viziju sigurnosti, poštuje razumne sigurnosne brige svih zemalja, zajedno s drugim državama se suočava sa složenim i ozbiljnim sigurnosnim izazovima te mirno rješava sporove i nesuglasice putem dijaloga i konzultacija. Kina je drugi najveći financijski doprinositelj mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda i najveći izvor vojnog osoblja među stalnim članovima Vijeća sigurnosti. Kina aktivno promiče dijalog u vezi s krizom u Ukrajini, sukobom Izraela i Palestine i drugim žarišnim pitanjima. Ove godine je s više od 30 država osnovala Međunarodni institut za medijaciju (International Organization for Mediatio- IOMed), dajući važan doprinos očuvanju mira i stabilnosti u svijetu.
Ove godine obilježava se i 80. godišnjica oslobođenja Tajvana. Pobjeda kineskog naroda u antijapanskom ratu omogućila je povratak Tajvana u okrilje Kine. “Kairska deklaracija” i “Potsdamska objava”, koje su tada objavile glavne saveznice, potvrdile su suverenitet Kine nad Tajvanom i postale važan dio poslijeratnog međunarodnog poretka. Godine 1971. Opća skupština UN-a je velikom većinom usvojila Rezoluciju 2758, kojom je Narodnoj Republici Kini vraćeno puno pravo u UN-u i istodobno su predstavnici tajvanskih vlasti isključeni iz UN-a i svih njegovih institucija. Ova rezolucija imala je širok i dubok politički utjecaj u praksi međunarodnih odnosa i snažno učvrstila načelo “jedne Kine” kao osnovno pravilo i široki konsenzus međunarodne zajednice. Do sada su 183 zemlje uspostavile i razvile diplomatske odnose s Kinom na osnovi načela “jedne Kine”.
Kina je uvijek bila i bit će aktivni doprinositelj reformi sustava globalnog upravljanja. Predsjednik Xi Jinping je pokrenuo Globalnu inicijativu za upravljanje u cilju davanja odgovora na pitanje kakav sustav globalnog upravljanja treba graditi i kako ga reformirati i unaprijediti. Ova inicijativa naglašava jednakost suvereniteta, poštivanje međunarodnog prava, multilateralizam, stav “čovjek u središtu” i orijentaciju na akciju. Njezinih pet ključnih načela usklađeno je s ciljevima i načelima Povelje UN-a i tako Inicijativa čvrsto podržava središnju ulogu UN-a u međunarodnim poslovima i poziva zemlje da kroz multilateralne mehanizme sudjeluju u reformama i izgradnji globalnog upravljanja. Ova inicijativa nije pokušaj rušenja međunarodnog poretka i gradnje “novog od nule”, već je fokusirana na inovacije i poboljšanja, na jačanje učinkovitosti postojećih mehanizama i njihovu bolju prilagodbu globalnim izazovima i promjenama u cilju zaštite zajedničkih interesa svih država.
Kina je uvijek bila i bit će odlučan akter u globalnom zelenom razvoju. Tijekom proteklih godina kineska ekonomija je stabilno rasla, dajući oko 30% doprinosa globalnom ekonomskom rastu. Kina kontinuirano širi otvorenost, a ukupna razina carina je smanjena na 7,3%. Već 16 godina zaredom Kina je drugi najveći uvoznik na svijetu. Kina aktivno sudjeluje u međunarodnoj suradnji na polju znanstvenih i tehnoloških inovacija, dijeli rezultate u oblastima poput 5G i umjetne inteligencije te s drugim zemljama stvara nove pokretače rasta. Ove godine se obilježava deseta godišnjica Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. To je ujedno i ključna točka za zemlje da predstave nove cikluse svojih nacionalno određenih doprinosa (NDC). Kina se svečano obvezuje da će do 2035. godine smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u cijeloj ekonomiji za 7 do 10% u odnosu na njihov vrhunac, uz nastojanje da postigne još veća smanjenja. Kina se obvezala i da će udio potrošnje nefosilnih izvora energije dostići iznad 30%; da će ukupna instalirana snaga vjetroelektrana i solarnih elektrana biti šest puta veća nego 2020. godine u cilju dosezanja 3,6 milijardi kilovata; da će šumske rezerve porasti na više od 24 milijarde kubnih metara; da će nova energetska vozila postati dominantna u prodaji novih automobila. Nacionalno tržište trgovine emisijama ugljika pokriva ključne industrije s najvećim emisijama, a društvo otpornije na klimatske promjene sada je praktično uspostavljeno. Tako Kina unosi povjerenje, konsenzus i snagu u globalno upravljanje klimatskim promjenama.
Kina je uvijek bila i bit će zagovornik međucivilizacijskog dijaloga i razmjene. Svaka civilizacija u svijetu posjeduje svoju jedinstvenu vrijednost i duboko nasljeđe i sve trebaju biti priznate i poštovane. Nametanje “teorije superiornosti civilizacija” i podjela po ideološkim linijama samo vodi većim podjelama i sukobima. S inkluzivnim stavom i većom razmjenom i učenjem jednih od drugih može se postići više konsenzusa i zajedničke snage. U idućih pet godina Kina će za zemlje u razvoju provesti 50 projekata suradnje u oblastima kulture i civilizacije, organizirati 200 specijaliziranih seminara i istraživačkih programa te nastaviti doprinositi unaprjeđenju dijaloga među civilizacijama i sveukupnom napretku ljudske civilizacije.
Ove godine obilježava se 30. godišnjica uspostavljanja diplomatskih odnosa između Kine i Bosne i Hercegovine. Tijekom proteklih 30 godina Kina i BiH su bile dobri partneri na putu razvoja i iskreni prijatelji koji međusobno pružaju podršku. Iako su dvije zemlje udaljene tisućama kilometara, razlikuju se po veličini, razvojnoj fazi i društvenom sustavu, zajednička im je težnja k razvoju i napretku, vizija nacionalnog prosperiteta te želja za što intenzivnijom razmjenom među ljudima.
Posebno u sadašnjim okolnostima, dvije zemlje imaju ogroman potencijal za suradnju u oblastima kao što su “tvrda povezanost” u infrastrukturi, “mekana povezanost” u umjetnoj inteligenciji i “povezanost srca” u međuljudskim kontaktima. Pozivamo i ohrabrujemo BiH da iskoristi “brzi vlak” kineskog razvoja kako bi premostila razvojne jazove, oslobodila svoj tehnološki potencijal i potaknula vlastiti ekonomski uzlet.
Na ovoj važnoj prekretnici – 30. godišnjici uspostavljanja diplomatskih odnosa – iskreno se radujemo što odnosi Kine i BiH ulaze u idućih, još ljepših 30 godina!
Powered by WPeMatico