Kada dođu službeni podaci za rujan, moći će se preciznije govoriti o tome je li Federaciju BiH zahvatio negativan trgovinski trend ili su brojke iz prethodnih mjeseci bile tek “sezonski incident”. Naime, Federacija je u kolovozu ostvarila izvoz u vrijednosti od 833,522.000 KM, što je za čak 11,5 posto manje u odnosu na srpanj ove godine, piše Večernji list BiH. Umiruje donekle podatak da je izvoz iz kolovoza ove za 6,3 posto veći u odnosu na kolovoz 2024. godine.
Razlika uvoza i izvoza
Slično je i kada se promatra uvozna strana. U kolovozu ove godine ostvaren je uvoz u vrijednosti od 1.656,366.000 KM, što je za 11,7 posto manje u odnosu na srpanj, ali i 0,7 posto više u odnosu na kolovoz prošle godine. U prvih osam mjeseci 2025. godine izvoz je prosječno rastao svaki mjesec za 0,26 posto, a uvoz je prosječno padao za 0,25 posto. Postotak pokrivenosti uvoza izvozom je 50,3 posto, što je za 0,1 posto više u odnosu na srpanj, kada je pokrivenost bila 50,2 posto. Ovi podaci pokazuju da su trendovi pozitivni iako trgovinski deficit Federacije BiH za kolovoz ove godine doseže 822,844.000 KM, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku. U prošlom mjesecu iz FBiH se najviše izvozilo u Hrvatsku, Njemačku i Austriju, a najviše se uvozilo iz Kine, Njemačke i Italije. Kada se vratimo malo unatrag i analiziramo uvozno-izvorne podatke za srpanj, očito je da su trendovi na mjesečnoj razini bili pozitivni. FBiH je u srpnju 2025. godine ostvarila izvoz u vrijednosti od 941,873.000 KM, što je za 6,7 posto više u odnosu na lipanj ove godine ili 1,2 posto više u odnosu na srpanj 2024. godine. U ovogodišnjem srpnju ostvaren je uvoz u vrijednosti od 1.876,500.000 KM, što je za 9 posto više u odnosu na lipanj ove, odnosno 4,2 posto više u odnosu na srpanj prošle godine. Jasno je da je u trgovinskom pogledu kolovoz bio loš i važno je da se taj pad ne nastavi u rujnu. Moguće da je riječ o sezonskoj rupi, ali treba se prisjetiti i prošle godine kada je također, i to na godišnjoj razini za cijelu Bosnu i Hercegovinu, zabilježen pad izvoza od 4,32% u odnosu na 2023. godinu. Smanjenje izvoza je, kako su objašnjavali iz Vanjskotrgovinske komore BiH, usko povezano sa slabijom potražnjom za bh. proizvodima, posebno u energetski intenzivnim sektorima, što potvrđuju smanjena industrijska proizvodnja i pad prodaje na inotržištima. Kada je riječ o proizvodima i tarifama, većinu pada izvoza čine dvije tarife, odnosno dva izvozna proizvoda, i to električna energija (pad za gotovo 400 milijuna KM) te željezo i čelik (pad za oko 200 milijuna KM). Pad izvoza je bio neizbježan, objasnili su, zbog velike ovisnosti BiH o tržištu EU-a i refleksijama na gospodarske aktivnosti ključnih partnera. Usto, događanja u Ukrajini, na Bliskom istoku i neizvjesnosti uslijed prisutnih geopolitičkih tenzija doprinose poremećaju tržišnih uvjeta i imaju refleksiju i na malo gospodarstvo kakvo je naše.
Problemi s CEFTA-om
I nije samo do globalnih kretanja i stanja, odnosno razmjene s Europskom unijom. Regionalno tržište CEFTA-e drugo je najvažnije bh. izvozno tržište, a tijekom prošle godine izvoz na ovo tržište se smanjivao, s naglaskom na izvoz u Srbiju. Smanjenje je najviše prouzročeno smanjenim izvozom energenata, što se može povezati s poremećajima u ovom sektoru zbog rusko-ukrajinskog sukoba. Uvoz s CEFTA tržišta rastao je za manje od jedan posto, rast uvoza evidentan je kod svih država osim Crne Gore. BiH i njezini izvoznici nisu baš u dobroj poziciji jer teško je izbjeći ovisnost o velikim ekonomijama unutar Europske unije i regionalne partnere. Najave Europske unije nisu nimalo optimistične, sve više i više se zagovaraju izolacionističke ekonomske politike u brojnim europskim državama. S druge strane, bilo kakav pokušaj proširenja izvoznog tržišta BiH nailazi na višestruke probleme. Pojedina tržišta izvan Europe zasićena su robama, a tu je i problem sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji ili nekim drugim državama. Bilo kakav pokušaj značajnijeg poslovanja na tim tržištima izložio bi bosanskohercegovačke tvrtke mogućim sankcijama.
Powered by WPeMatico