Vlada FBiH uskoro bi na stolu trebala imati prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. A prema tom prijedlogu značajno bi trebao biti izmijenjen obračun mirovina s 15 godina radnog staža.
Izmijenjen članak 81.
U prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o MIO značajno je izmijenjen članak 81. Prema tim izmjenama, umirovljenici s 15 godina staža i 65 godina života, ako te izmjene budu usvojene, ubuduće bi imali 390 KM mirovine, za razliku od dosadašnji 599,28 KM. U izmjenama stoji da za 15 i više godina mirovinskog staža, a manje od 20 godina, mirovina ne može biti niža od 60% prosječne mirovine u FBiH iz prosinca prethodne godine. Prema tom izračunu, s obzirom na to da prosječna mirovina trenutačno iznosi 651,49 KM, 60% od toga iznosi 390 KM. Dakle, za ovu kategoriju mirovina bi od 1. siječnja 2026. mogla iznositi 390 KM. Također, tko prema trenutačnom zakonu ode u mirovinu, imat će 599 KM. Za 20 i više godina staža, a manje od 25 godina, mirovina ne može biti niža od 65% prosječne mirovine u FBiH, što prema sadašnjoj prosječnoj mirovini iznosi 423 KM. Za 25 i više godina staža, a manje od 30 godina, najniža mirovina ne može biti ispod 70 posto prosječne mirovine, što je, prema izračunu, 456 KM. Za 35 i više godina staža, a manje od 40 godina, najniža mirovina iznosila bi 85% prosječne, odnosno 553 KM. Za 40 i više godina staža najniža mirovina bila bi 95% prosječne mirovine u FBiH, što iznosi 618 KM. U okviru izmjena i dopuna Zakona o MIO ništa se neće promijeniti za osiguranike s razmjernim mirovina, a čije su mirovine niže i od najnižih. Razmjerna mirovina je kada osiguranik nema dovoljno staža u FBiH kako bi ostvario uvjet za mirovinu, nego mu je za ispunjenje uvjeta za mirovinu nužan staž ostvaren kod drugih nositelja osiguranja. – Oni koji imaju razmjerne mirovine, niže od najnižih, ostat će na istom, ništa se za njih nije promijenilo, zbog čega smo nezadovoljni. Što će ti ljudi s 360 KM mirovine? Objašnjenje iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike jest kako treba uraditi socijalnu kartu kako bismo znali koliko ima takvih osiguranika. Pa nećemo im mi raditi socijalnu kartu. Što ne pitaju Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje koliko ima takvih korisnika, oni bi trebali imati podatke – kazao je za Faktor Mustafa Trakić, član UO-a Saveza udruga umirovljenika FBiH, a koji je predsjednik Saveza udruga umirovljenika ZDŽ-a. Dodaje kako nisu sve razmjerne mirovine iste. – Znam čovjeka koji ima 1800 dolara iz Amerike, a ovdje 600 KM. Pa nije to razmjerna, obje su pune. Ali ima ljudi koji su radili u Željezari Zenica u Minelu 41 godinu i ima mirovinu 360 KM. Oni ostaju na istom. Takvih je u ZDŽ-u nešto više od 3000 – kaže Trakić.
Oštećeni u odnosu na ostale
Korisnici razmjernih mirovina nisu dobili ni jednokratnu pomoć koju je Vlada FBiH dijelila u kolovozu uz srpanjske mirovine. A njihove su mirovine znatno niže od minimalnih. Razlog je u uredbi o isplati pomoći, kojom ova kategorija nije bila obuhvaćena. To znači da oni koji imaju mirovinu ostvarenu na osnovi radnog staža provedenog i u drugim državama, iako najčešće s vrlo niskim primanjima, nisu imali pravo na jednokratni dodatak. Zbog ovakve odluke u Parlamentu FBiH pokrenuta je inicijativa da se uredba izmijeni i da pravo na pomoć dobiju i umirovljenici s razmjernim mirovinama. I dok su drugi umirovljenici u FBiH dobili jednokratne pomoći do 250 KM, u ovisnosti o visini mirovine, 100.000 umirovljenika koji primaju razmjerne mirovine nisu dobili pomoć. Ombudsmani za ljudska prava BiH utvrdili su da se ovakvim načinom krši pravo na pravičnost i jednakost pristupa pomoći za sve umirovljenike u FBiH. A što kažu korisnici razmjernih mirovina Mi smo, malo je reći, oštećeni. Evo, primjerice, ja sam u FBIH imao 32 godine staža, ostalo u inozemstvu. Danas neke osobe s nekim poljoprivrednim mirovinama primaju višu mirovinu od mene iako sam ja godinama uplaćivao za MIO značajne iznose jer sam imao dosta visoku plaću. To nema logike. Mi smo definitivno oštećeni – kaže nam jedan od korisnika razmjerne mirovine.
Objava Što su razmjerne mirovine koje su niže i od najnižih, a njihovi korisnici nemaju pravo ni na pomoć pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.