Bosna i Hercegovina je u jednoj godini povećala uvoz električne energije za više od 300 milijuna KM, prema podacima Agencije za statistiku BiH, pišu Nezavisne.
Tako je u ovim podacima zapisano da je tijekom osam mjeseci prošle godine uvoz električne energije iznosio 138,3 milijuna KM, dok je u istom razdoblju ove godine uvoz električne energije iznosio 447 milijuna KM.
Zanimljivo je da je i izvoz električne energije veći, pa je tijekom ove godine izvezeno u iznosu od 583,5 milijuna KM, dok je u osam mjeseci prošle godine izvezeno električne energije u vrijednosti od 403,5 milijuna KM.
Podsjećamo da je od 1. rujna ove godine “Elektroprivreda BiH” na temelju odobrenja Regulatorne komisije za energetiku Federacije BiH (FERK) povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 posto.
Uvedene su tri blok tarife, zelena (do 350 kilovat-sati), plava (od 350 do 1000 kilovat-sati) i crvena (više od 1000 kilovat-sati), koje se obračunavaju od 1. rujna ovisno o količini potrošene energije.
Tako procjena prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 posto, za plave račune 6,3 posto, a za crvene račune osam posto.
Za kategoriju “ostala potrošnja” povećanje je 3,67 posto, a za kategoriju javna rasvjeta 5,08 posto.
S druge strane, krajem srpnja distribucijske tvrtke u Republici Srpskoj zatražile su od Regulatorne komisije za energetiku (RE RS) povećanje cijena mrežarina za čak 40 posto.
Samo mjesec dana kasnije, zatražile su od RE RS dodatno povećanje cijene mrežarine s 40 posto na 46,01 posto.
Nije jasno zašto distribucijske tvrtke traže tako drastično veće cijene mrežarine, jer su četiri od pet distribucijskih tvrtki u Srpskoj ostvarile dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.
RE RS još uvijek odlučuje hoće li prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za struju od 1. siječnja 2026. u Republici Srpskoj biti drastično veći.
Početkom 2025. godine cijene električne energije u Republici Srpskoj povećane su u prosjeku za oko 7,9% za kućanstva i 15% za gospodarstvo.
Postavlja se pitanje, zašto smo uvozili toliku količinu električne energije po drastično višim cijenama, ako je izvoz bio veći za oko 180 milijuna KM?
Nihad Harbaš, energetski stručnjak, za “Nezavisne novine” objašnjava da se tržište električne energije prema neto izvezenim/uvezenim količinama (kWh) i neto izvozu/uvozu (KM) ne može promatrati kroz dulje vremensko razdoblje i bez značajne analize na razini dnevnih opterećenja, jer cijene električne energije diktiraju proizvodnja i potrošnja.
„Cijena električne energije varira sezonski, dnevno i satno. Međutim, čak i ako pogledamo to razdoblje prvih osam mjeseci, vidimo da smo prošle godine u tom razdoblju imali neto dobit od 270 milijuna KM (izvoz – uvoz), a ove godine 140 milijuna KM, što govori o lošijem trendu izvoza za 130 milijuna KM, barem što se tiče novčanih vrijednosti. Električna energija koja se izvozi ne može „ostati kod građana“, jer se ne može učinkovito skladištiti u tim količinama.“ ističe Harbaš.
Dodaje da se problem može sagledati iz šire perspektive u kontekstu skuplje električne energije, o razlozima povećanja cijene naše električne energije, te o tim razmjenama, koje nisu glavni faktor u formiranju cijena.
„Mi smo i dalje neto izvoznici električne energije. Dakle, sam energetski miks, planiranje proizvodnje/potrošnje, cijena ugljena, sama inflacija (porast cijene usluga, plaća itd.) utječe na povećanje cijene električne energije za kućanstva i gospodarstvo“, zaključio je Harbaš.
Objava SAN SVAKOG MEŠETARA: Izvoz električne energije skočio na 583,5 milijuna KM, uvoz na čak 447 milijuna maraka pojavila se prvi puta na Pogled.ba.