U Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koji još nije došao na Vladu Federacije, a nalazi se u posjedu Faktora, stoji kako je značajno izmijenjen članak 81. Prema njemu, najjednostavnije rečeno, onaj tko ima 15 godina staža i 65 godina života, stupanjem na snagu ovog zakona (1. siječnja 2026.), imat će približno 390 KM mirovine, dok onaj tko ode ove godine s istim uvjetima ostvaruje oko 600 KM, točnije 599,28 KM.
Za 35 godina staža mirovina bi iznosila 553 KM.
U izmjenama stoji da za 15 i više godina mirovinskog staža, a manje od 20 godina, mirovina ne može biti niža od 60 posto prosječne mirovine u FBiH iz prosinca prethodne godine. To znači da, s obzirom na to da prosječna mirovina trenutačno iznosi 651,49 KM, 60 posto tog iznosa iznosi 390 KM. Dakle, za ovu kategoriju mirovina bi od 1. siječnja 2026. godine iznosila 390 KM jer se prosječna mirovina neće znatno promijeniti. Tko po sadašnjem zakonu ode u mirovinu pod tim uvjetima, imat će 599 KM.
Za 25 i više godina staža, a manje od 30 godina, najniža mirovina ne može biti ispod 70 posto prosječne mirovine, što je po izračunu 456 KM.
Za 35 i više godina staža, a manje od 40 godina, najniža mirovina iznosila bi 85 posto prosječne, odnosno 553 KM.
Za 40 i više godina staža najniža mirovina bi bila 95 posto prosječne mirovine u FBiH, što iznosi 618 KM.
”Na pismeni zahtjev predstavnika umirovljenika u Federaciji BiH, trenutačno važeća odredba članka 81. značajno je izmijenjena. Zadržan je zaštitni mehanizam najniže mirovine, ali uz značajne korekcije u vidu osiguravanja više razina najnižeg iznosa mirovine korisnicima prijevremene starosne mirovine. Prijedlog umirovljeničkih udruga ukazao je na potrebu da se sustav mirovinskog osiguranja u Federaciji BiH zaštiti od malverzacija i zloupotreba, koje su evidentne, a prema kojima osiguranici manipuliraju sustavom kroz postojeću odredbu, svjesno idući na minimalan broj godina osiguranja (15 godina staža), za koji se uplaćuju minimalni doprinosi. U tom slučaju izračunata mirovina iznosi oko 200 do 300 KM, ali se zahvaljujući postojećoj odredbi stavka 1. članka 81. takvim osiguranicima isplaćuje iznos ne manji od najniže mirovine, odnosno oko 590 KM”, stoji u obrazloženju izmjena zakona, čiji je predlagač Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.
Navodi se da razliku između stvarno izračunate i najniže mirovine plaćaju drugi osiguranici koji su radili puni radni vijek, što je nepravedno.
”U tom kontekstu osiguranici svjesno biraju minimalan staž od 15 godina i minimalne uplate, računajući da će dobiti relativno visok iznos najniže mirovine i time koristiti znatno više sredstava u odnosu na svoj financijski doprinos sustavu. Budući da na temelju odluka najviših sudskih instanci više nema ograničenja u pogledu istodobne mogućnosti primanja mirovine i plaće, uplata na najniži iznos mirovine postaje atraktivna, osobito kod mlađih osiguranika.
Mlađi osiguranici u takvim okolnostima rade neprijavljeni, uzimajući bruto plaću bez uplate doprinosa, što vodi urušavanju sustava mirovinskog osiguranja. Također, to destimulativno djeluje na osiguranike koji rade 20, 30 ili 40 godina i koji su zaštićeni tzv. zajamčenom mirovinom od oko 680 KM. Dakle, imamo situaciju u kojoj onaj s 15 godina staža ima minimalnu mirovinu od oko 590 KM, a osiguranik s 40 godina i više staža zajamčenu mirovinu od oko 680 KM – razlika je svega 100 KM”, navodi se u obrazloženju predloženih izmjena.
Mustafa Trakić, član Upravnog odbora Saveza udruga umirovljenika FBiH, kaže kako je Ministarstvo rada i socijalne politike tražilo izmjene članka 81. Zakona o MIO-u, a umirovljenici su to podržali.
”Mi smo tražili izmjene članaka 79., 80. i 147. Sada su na umirovljenike svalili razlog izmjene članka 81. Morat će ga preformulirati i naći bolju definiciju, ali ne može ostati kako je bilo. Ne može netko sa 40 godina staža i netko sa samo osam godina imati istu mirovinu, a takvih je 180.000 u FBiH. Sada je cijela socijalna kategorija svrstana u minimalne mirovine i to se mora mijenjati, ali ne na ovaj način”, poručuje Trakić.
Što se tiče izmjena članka 79., koji se odnosi na usklađivanje mirovina, u izmjenama zakona stoji da će se mirovine usklađivati dva puta godišnje, i to 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine, prema stopi rasta ili pada indeksa potrošačkih cijena i bruto plaća u Federaciji u prethodnom polugodištu u odnosu na ono koje mu prethodi, i to po formuli: 60 posto stope rasta ili pada indeksa potrošačkih cijena i 40 posto stope rasta ili pada bruto plaća.
Iako su umirovljenici protiv toga, iz zakona je izbrisan članak 80., koji se odnosio na izvanredno povećanje mirovina.
”Brisan je članak 80. Zakona koji je uređivao mogućnost izvanrednog povećanja mirovina. Analiza postojećeg rješenja pokazala je da je takva mogućnost, koja se koristila u prethodnom razdoblju, dugoročno imala značajne negativne učinke na stabilnost mirovinskog sustava. Ta se mogućnost najčešće koristila u kriznim razdobljima, što je apsolutno neprimjereno jer, dok prihodi padaju, rashodi su se znatno povećavali. Primjerice, očekivana stopa rasta bruto plaća u 2025. je oko 17 posto, a projektirana stopa izvanrednog usklađivanja 10 posto. U slučaju primjene izvanrednog usklađivanja od 10 posto, ukupna stopa rasta mirovina u 2026. bila bi oko 23 posto, što znači da bi rast mirovina bio znatno veći od rasta plaća. Takav sustav bio bi neodrživ”, stoji u obrazloženju izmjena zakona.
Objava Mirovina za 15 godina staža od iduće godine pada na 390 KM pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.