Sveučilište u Mostaru, jedina visokoškolska obrazovna ustanova u BiH koja plan i program izvodi na hrvatskom jeziku te predvodnik procesa digitalizacije i modernizacije obrazovnog procesa, i na simboličan je način obilježilo svoju dugogodišnju zadaću prenošenja znanja na generacije koje dolaze, odalo počast znanosti kao temelju svekolikog razvoja društva, ali i uputilo na važnost potrebe očuvanja identiteta hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, osobito s gledišta zaštite jezika, kulturnih vrednota i svih misaonih sklopova koji sudjeluju u izgradnji duhovnog bića jednog naroda/nacije.
Jasna alegorija
Ispred zgrade Rektorata Sveučilišta u Mostaru postavljena je skulptura “Alma mater”, rad akademskog kipara Stjepana Skoke, koja će danas biti i službeno otvorena i predstavljena javnosti na događaju koji će na ilustrativan način progovoriti o opredijeljenosti i dugoročnoj misiji Sveučilišta u Mostaru na putevima osnaživanja vlastitih kapaciteta u postmodernom društvu koje više nego ikada traži snažno obrazovanje, predanost znanstvenoj misli, fokus na stalnoj potrazi za istinom, ali i potrebu zaštite nacionalnog identiteta kao temelja različitosti koji mora imati svoje čvrsto ukorijenjeno mjestu u globalnom svijetu.
Spomeničku skulpturu svečano će otkriti akademik dr. sc. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora, a u programu će sudjelovati prof. dr. sc. Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru, prof. dr. sc. Ivo Čolak, prorektor Sveučilišta u Mostaru, dr. sc. Mario Kordić, gradonačelnik Grada Mostara, Marin Ivanović, ravnatelj Muzeja moderne umjetnosti, kao i autor spomeničke skulpture red. prof. Stjepan Skoko, akademski kipar i pomoćnik rektora Sveučilišta u Mostaru za umjetnost. Naručitelj spomeničke skulpture je Sveučilište u Mostaru, a skulptura je odlivena u Ljevaonici Jurkić u Donjoj Tramošnici u rujnu 2025.
Pronaći kompromis između tradicije i novih, strahovito brzih tehnoloških promjena kojima svjedočimo traži neobično umijeće, aktivnost je to koja mora u svakom trenutku voditi računa o zaštiti onoga što oblikuje jedan naroda, jezik u prvom redu, a onda i pronaći model koji će na prihvatljiv način usvojiti, prilagoditi i na najučinkovitiji način iskoristiti blagodati modernog. Skulptura “Alma mater”, u doslovnom latinskom prijevodu majka hraniteljica, alegorija je onoga što Sveučilište pruža svojim mladima – hrani ih znanjem i osposobljava za suočavanje sa svim izazovima današnjice/ sutrašnjice.
Misija
Marin Ivanović, ravnatelj Muzeja moderne umjetnost, za Večernji list ističe kako je “Alma mater”, majka hraniteljica, univerzalni simbol Sveučilišta, ona koje hrani svoju djecu spoznajom.
– Postavljanje skulpture “Alma mater” na Sveučilištu u Mostaru proisteklo je iz potrebe da se na dostojanstven i trajan način obilježi misija ove visokoškolske ustanove, a to je zahvalnost Sveučilištu, očuvanje hrvatskog jezika, promicanje znanosti i umjetnosti te njegovanje kulturnog i nacionalnog identiteta. Sveučilište je željelo dobiti simbol koji će, poput sličnih ostvarenja na europskim i svjetskim sveučilištima, objediniti akademsku tradiciju s modernim težnjama, a istodobno jasno odražavati vrijednosti na kojima je utemeljeno – kazao je Ivanović.
Osvrnuo se i na autora, akademskog kipara Stjepana Skoku, profesora Sveučilišta u Mostaru i nekadašnjeg dekana Akademije likovnih umjetnosti, koji je, naglasio je, poznat po monumentalnim javnim djelima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Ističe i kako njegov umjetnički opus obilježava snažno promišljanje majčinskog lika kao univerzalnog simbola zaštite, izvora života i prijenosa vrijednosti. A upravo je navedeno promišljanje i u ovom konkretnom primjeru ostvareno na spomenutoj skulpturi koja demonstrira Skokina ranija promišljanja, no koja su nadograđena novim sadržajem i suvremenim značenjem.
Ivanović je objasnio i pojedine detalje umjetničkog djela koje prikazuje majku i dvoje djece, objasnivši kako svaka od figura sa sobom nosi i jasnu simboliku.
– Dijete u majčinu naručju predstavlja znanost, a u ruci drži Humačku ploču, jedan od najstarijih spomenika pismenosti na hrvatskom jeziku. Taj detalj naglašava kontinuitet jezika, kulture i povijesti te povezuje znanstveno istraživanje s dubokim korijenima pisane riječi.
Drugo dijete, smješteno u podnožju i prikazano u pokretu otpora, simbolizira umjetnost – stariju, slobodniju i teže obuzdanu od znanosti. Majka, u blagom kontrapostu, pogledom usmjerena prema starijem djetetu, dok čvrsto drži mlađe, simbolički upućuje na orijentaciju Sveučilišta prema znanosti i obrazovanju, ali i na svijest o neodvojivosti umjetničkog stvaralaštva od kulturnog identiteta – objasnio je Ivanović. Naveo je i kako je posebnu važnost u ostvarenju ovog projekta imao rektor prof. dr. sc. Zoran Tomić, začetnik ideje o postavljanju skulpture upravo pred zgradu Rektorata Sveučilišta. – Njegova inicijativa rezultirala je nastankom djela koje Sveučilištu daje prepoznatljiv kulturni znak, a akademskoj zajednici trajni simbol povezanosti znanosti, umjetnosti i identiteta – zaključio je Ivanović.
Posebnu važnost u ostvarenju ovog projekta imao je rektor prof. dr. sc. Zoran Tomić, začetnik ideje o postavljanju skulpture upravo pred zgradu Rektorata Sveučilišta.
Autor prof. Stjepan Skoko: Skulptura nije spomenik sustavu, nego činu prenošenja
Skulptura “Alma mater” nastajala je kao potraga za formom koja spaja ono što je intimno i univerzalno, osobno i zajedničko. Želio sam oblikovati figuru majke ne kao apstraktnu alegoriju, već kao živu prisutnost – tijelo koje povezuje, prenosi i pamti. U njezinu naručju nalazi se dijete koje drži Humačku ploču, najstariji pisani trag na tlu Bosne i Hercegovine. Kamen u njegovim rukama nije tek arheološki ostatak, nego znak znanja koje se uvijek utjelovljuje u materiji i prenosi kroz generacije. Drugo, starije dijete povlači majčinu haljinu. Ta gesta nije nered, već nemir umjetnosti – pokret koji ne dopušta da ostanemo u zadanim okvirima, nego nas stalno potiče na novo tumačenje stvarnosti.
Haljina majke oblikovana je u prijelazu od glatkog prema rustikalnom, a na pojedinim mjestima probijaju se cvjetni reljefi. Oni nisu dekoracija, već znak rasta i cikličnosti, poput šapata prirode unesenog u materijal. Podsjećaju na rukotvorstvo i tradiciju, ali i na organski rast koji ne poznaje granice. U bronci, konačnom materijalu skulpture, ove površine dobit će punu snagu kontrasta svjetla i sjene, glatkoće i hrapavosti. Visina od 260 cm daje skulpturi monumentalnost, ali ne gubi ljudsku mjeru. U prostoru, ona neće stajati samo kao znak autoriteta, već kao os koja uspostavlja odnos – između majke i djece, znanja i stvaranja, prošlosti i budućnosti.
Alma mater u tradiciji se može povezati s majstorima koji su majčinstvo oblikovali kao središte ljudskog iskustva – od Giotta do Michelangela. No za mene je ovo djelo, prije svega, osobno svjedočanstvo: želio sam da jedno dijete bude nositelj pamćenja, a drugo da unese pokret jer upravo u toj napetosti prepoznajem i vlastiti put u umjetnosti – između discipline i slobode, između nasljeđa i novog.
Ova skulptura nije spomenik sustavu, nego činu prenošenja. U njoj se ne slavi forma institucije, već trenutak koji nadilazi institucije: riječ izgovorena u povjerenju, gesta ponovljena iz ljubavi, sjećanje koje ostaje i kad se činjenice zaborave.
red. prof. Stjepan Skoko, pomoćnik rektora za umjetnost
Objava Djelo prof. Stjepana Skoke: Skulptura “Alma mater” postavljena ispred Rektorata Sveučilišta u Mostaru pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.