Profesorica međunarodnih odnosa na Sveučilištu Harvard Melanie Cammett, koja piše knjigu o tome kako ljudi žive zajedno nakon nasilja s naglaskom na Bosnu i Hercegovinu, Libanon i Sjevernu Irsku, u izjavi za FENU rekla je da su u Bosni i Hercegovini percepcija društvenih normi i političkih interesa ključni čimbenici koji održavaju napetosti nakon sukoba.
Kako kaže, u ove tri zemlje bavi se prilično različitim kontekstima, ali ono što im je svima zajedničko jest da su sva tri društva prije nekoliko desetljeća, u različitim stupnjevima, prošla kroz neki oblik nasilnog sukoba.
Profesorica trenutno prikuplja podatke iz prve ruke na terenu, što će uskoro biti dovršeno, te objašnjava da se koncetrira na dva ključna aspekta koji pomažu objasniti zašto napetosti i dalje postoje i kako bi se mogle prevladati.
-Prvi aspekt su obični ljudi. Ne mislim da ljudi imaju problem jedni s drugima. To je dojam koji dobivam odasvud, unatoč uvriježenom narativu da se svi sumnjičavo gledaju i mrze nakon nasilja. Ne mislim da je to istina – tvrdi ugledna politologinja.
Cammet, koja je ujedno i direktorica Centra za međunarodne odnose Weatherhead na Sveučilištu Harvard, smatra da većina stanovnika BiH želi biti u dobrim odnosima jedni s drugima.
-Možda se neće masovno vjenčavati, ali mislim da se ljudi žele slagati i da ti ljudi sami nisu izvor problema – kaže ona, naglašavajući da je problem u percepciji društvenih normi koje sve drže u toj “ravnoteži” napetosti.
Naglašava da je uloga političara još jedan aspekt, odnosno problem koji se često pojavljuje u postkonfliktnim okruženjima poput Bosne i Hercegovine.
-Političari često imaju osobni interes u održavanju napetosti jer im to pomaže u učvršćivanju moći. To nije specifično samo za Bosnu i Hercegovinu. To vidim na svim stranama, uključujući i moju vlastitu zemlju, Sjedinjene Američke Države, jer sve više izgledamo kao mjesto kojem je potrebna pomoć u rješavanju sukoba – izjavila je Cammett.
Spomenula je da se jedno od ključnih pitanja njezina istraživanja odnosi na to što motivira političare da se ponašaju na određeni način i što bi ih moglo motivirati da promijene takvo ponašanje.
-Neki od tih motiva su ekonomski. Sve što se događa nije stvar religije, etničke pripadnosti ili nacionalizma. Na kraju se radi o kontroli resursa – jasna je sugovornica Fene.
Po njenom mišljenju, treba obratiti pozornost na to kakve se ekonomske poticaje može primijeniti ili već postoje, a koji bi poticali suradnju.
Osim ekonomskih, dodaje da je fokus njenog rada i na osnovnim izbornim poticajima.
-Znamo da se političari, kada moraju osvojiti glasove ljudi iz drugih zajednica, ponašaju pristojnije i ne vrijeđaju ih toliko. Stoga je pitanje kako osmisliti politike, domaće ili međunarodne, koje bi potaknule političare na konstruktivnije ponašanje – kaže Cammett.
Također, dodala je, potrebno je pronaći izlaz iz situacije u kojoj se ljudi boje konstruktivno komunicirati jedni s drugima, jer je to jedini način da nastave sa svojim životima.
Budući da je spomenula političare kao glavni problem i uzrok napetosti, ovom prilikom profesorica međunarodnih odnosa s Harvarda poslala je poruku bosanskohercegovačkim političarima.
-Možda je racionalno da određeni političari nastave sa svojim praksama jer imaju osobne interese, bilo ekonomske ili neke druge. Međutim, društvo u cjelini imalo bi produktivniji rast. Generirat ćete više prihoda kao cjelina, imat ćete više resursa ako možete promovirati uključivije i pomirljivije okruženje – kaže Cammett i dodaje da podjele nisu dobre za poslovanje, “a da ne spominjemo mentalno zdravlje i opću dobrobit ljudi”.
Melanie Cammett je također suosnivačica Globalne mreže znanstvenika o identitetu i sukobima, koja uključuje znanstvenike i praktičare diljem svijeta koji rade na pitanjima vezanim uz mir, sukobe i njihovo rješavanje.
Njezino istraživanje uključuje etničku politiku, sukobe, razvoj i autoritarizam na Bliskom istoku i drugim kontekstima. Trenutno radi na knjizi o tome kako ljudi žive zajedno nakon nasilja, s fokusom na Bosnu i Hercegovinu, Libanon i Sjevernu Irsku.
Cammett je autorica i koautorica nekoliko knjiga, među ostalima, Oxfordskog priručnika za politiku u muslimanskim društvima, zatim knjige “Suosjećajni komunalizam: Socijalna dobrobit i sektaštvo u Libanonu”, koja je osvojila nagradu “Giovanni Sartori” Američkog udruženja za političke znanosti i počasno priznanje za nagradu “Gregory Luebbert”, te knjige “Politika neformalne dobrobiti na globalnom jugu”, koja je dobila počasno priznanje za nagradu ARNOVA.
Objavila je brojne članke u recenziranim akademskim časopisima i stručnim publikacijama, surađuje s organizacijama koje se bave razvojnim politikama i dobitnica je nekoliko stipendija.
Doktorirala je politologiju na Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyu, magistrirala na Fletcher Collegeu Sveučilišta Tufts, a prvostupničku diplomu stekla na Sveučilištu Brown.
Objava Profesorica sa Harvarda: Sve što se događa u BiH nije stvar religije, etničke pripadnosti ili nacionalizma, radi se o kontroli resursa pojavila se prvi puta na Pogled.ba.