Osobita vrijednost cijelog projekta, koji se bez pretjerivanja može nazvati generacijskim, bit će kroz stvaranje pretpostavki za snažniji gospodarski rast
Nakon okončanja natječajne procedure za gradnju prvih dviju sekcija brze ceste koja će spajati Mostar, Široki Brijeg i Grude s granicom Republike Hrvatske, očekivanja su kako će uskoro početi i radovi, i to na sekciji Polugrno – Podledinac dužine 5,48 kilometara te sekciji Podledinac – Grude istok u dužini od 6,36 km. Obje sekcije nalaze se na prostoru između Širokog Brijega i Gruda, a ono što valja navesti je kako će ova brza cesta imati četiri prometna traka, što je preduvjet za podizanje brizne, razine kvalitete i ukupne sigurnosti prometa preko zapadne Hercegovine, koja se i dalje oslanja na postojeću magistralnu prometnicu čiji su kapaciteti, uslijed povećanja frekvencije i broja vozila, odavno premašeni. Prema informacijama koje je objavio RTV Herceg Bosne, radovi bi trebali početi ove jeseni, uz istodobne pripreme i za ostale sekcije, ovisno o raspoloživim sredstvima.
Široki Brijeg i Grude
Večernji list je u vrijeme kada je objavljen natječaj donio informacije iz kojih je vidljivo kako će navedene dvije sekcije na kojima će prvo početi radovi biti, ugrubo govoreći, svojevrsna poveznica Širokog Brijega i Gruda.
Sekcija Polugrno – Podledinac dijelom pripada prvoj poddionici Polog – Polugrno, a dijelom drugoj poddionici Polugrno – granica RH te počinje na brdovitom prostoru iznad Turčinovića, krećući se smjerom zapada prema općini Grude.
Predmetna sekcija počinje od stacionaže 13 + 180 km glavnog projekta i završava na stacionaži 18 + 660 km. Sekcija uključuje petlju Polugrno s projektiranim naplatnim mjestima i spojnom cestom te nema značajnih objekata. U sklopu glavne trase projektirana su tri podvožnjaka (Polugrno 1, Polugrno 2 i Rasno), jedan nadvožnjak i vijadukt Zvirnjače (L = 25 m).
Druga sekcija je Podledinac – Grude istok, a ona je dio poddionice II, Polugrno – granica RH. Predmetna sekcija počinje od stacionaže 18 + 660 km glavnog projekta i završava na stacionaži 25 + 020 km. Sekcija uključuje dvije petlje s projektiranim naplatnim mjestima i spojnim cestama. U sklopu ove sekcije projektirana su dva nadvožnjaka, jedan podvožnjak i vijadukt Krštelica. Valja navesti i kako su navedene dvije sekcije dio dionice Polog – granica s RH koja je ukupne dužine 40,40 kilometara. Ova dionica zatim se dijeli na dvije poddionice: Polog – Polugrno i Polugrno – granica s RH. Poddionica I Polog – Polugrno ukupne je dužine 15,80 kilometara. Početak ove dionice je na području Mostarskog blata (Polog), koja se nalazi u dužini od 1,50 kilometara na području HNŽ-a, dok ostatak poddionice prolazi područjem ZHŽ-a i završava se petljom Polugrno.
Poddionica II Polugrno – granica s Hrvatskom ukupne je dužine 24,60 kilometara. Trasa ove poddionice prolazi područjem ZHŽ-a, kroz grad Brijeg i općinu Grude te završava na granici s RH (područje GP Gorica). Nakon petlje Podledinac trasa ide između naselja Ledinac i Podledinac, pri čemu je najvećim dijelom u manjim nasipima i usjecima. Nastavak trase prolazi kroz izrazito brdoviti dio, sjeverno od Gruda, sve do petlje Grude zapad, gdje se spušta u Imotsko-bekijsko polje prema petlji Sovići, sve do granice s RH.
Osim Hercegovačkoneretvanske i Zapadnohercegovačke županije, uvezivanje profilom brzih cesta u fokusu je aktivnosti i u drugim dijelovima FBiH
Tematiku brze ceste od Pologa do granice s RH valja promatrati i kroz prizmu najavljene gradnje sjeverne mostarske obilaznice (od Mostara sjevera do Pologa), a sve će unijeti nove perspektive prometnog uvezivanja središta Hercegovine s njezinim zapadnim područjem, a zatim i s Republikom Hrvatskom. Osobita vrijednost cijelog projekta, koji se bez pretjerivanja može nazvati generacijskim, bit će kroz stvaranje pretpostavki za snažniji gospodarski rast, čija je pretpostavka upravo brza i sigurna prometna uvezanost.
Daljnje povezivanje
Osim Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije, uvezivanje profilom brzih cesta u fokusu je aktivnosti i drugim dijelovima Federacije BiH, a tu se osobito misli na Unsko-sansku i Srednjobosansku županiju, dok bi Tuzlanska i Posavska županija, kao i Brčko, trebali biti povezani krakom autoceste. Pred strukom, ali i vlastima svakako su izazovna vremena, no upornost i predanost realizaciji nešto je što sa sobom donosi dugoročne koristi za građane i gospodarstvo u cjelini.
Objava Prometnice kroz Hercegovinu preopterećene, gradi se brza cesta s 4 traka od Pologa, preko Širokog do Gruda pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.