Vrgorsko polje Rastok dobrim dijelom je zaraslo u brist i šikaru. Jednim dijelom tome je pridonijelo odumiranje brdsko-planinskih sela (Prapatnica, Stilja, Kašča, Gornjeg Oraha), jer gotovo svi ljudi iz tih mjesta imali su plodne parcele u spomenutom polju.
Drugi veliki problem je neriješen sustav odvodnje viška voda iz polja, zbog čega je stotine hektara nekoliko mjeseci godišnje pod vodom. Trenutno se rade rubni dijelovi polja uz naselja Banja, Orah i Podprolog, gdje se uglavnom sade jagode, lubenice i povrtlarske kulture. Preostali dio poljoprivrednika bori se ljeti sa sušama i dotokom vode iz Trebižata (BiH), kanalom Parilo – Brza voda, ali i sa zaraslim kanalima i koritom Matice.
Maćehinski odnos
– Ovo vam je Matica od Vrgorskog mosta do Podprologa, potpuno zarasla, jednostavno nije nikoga briga. Dosad bi to Hrvatske vode, odnosno tvrtka koja obavlja radove za njih “Vodoprivreda” kosila do početka ljeta. Međutim, evo prolazi i rujan, a nema nikoga – govori nam Marko Jelavić, bivši predsjednik Mjesnog odbora Podprologa, koji je davno vratio pečat, zbog isteka mandata i maćehinskog odnosa gradske vlasti prema njegovom selu.
– Ne obnašam više nikakvu dužnost, no ne mogu ovo gledati. U selu ima oko 75 domaćinstava, a gotovo da nema kuće koja se ne bavi poljoprivredom. Neki isključivo od toga žive, a drugima je to dopunska djelatnost. Znači, zbog zaraslog korita Matice, voda ne može doći do odvodnog kanala koji je izgrađen 1985. godine za ispuštanje voda prema Jezeru, nego se izlijeva ljudima po njivama i voćnjacima – objašnjava Jelavić, te dodaje:
Objava Teški nemar; zaraslo korito rijeke, voda se izlijeva po njivama i voćnjacima u Podprologu: ‘Zato ne zaborave poslati uplatnice…‘ pojavila se prvi puta na Ljubuški na dlanu.