Velikog zaljubljenika i velikog proizvođača smokava Hivziju (za prijatelje Hiku) Šatora iz čapljinskog naselja Lokve dobrano smo pričekali kod njegove kuće – odvezao predati smokve u Blagaj, ali isplatilo se, jer kad Hika počne pričati o smokvama, ne trebaju pitanja. Tako i poče priča o tekućoj sezoni smokava očima proizvođača.
Smokva stalno treba vodu
– Ogromna je suša bila ove godine, temperature strašne, no tko je davao redovito vodu, čak od lipnja, taj i danas ima ubrati kvalitetnu smokvu. Tko nije, smokve su opadale. Čim nemaju dovoljno vode, male smokve u fazi razvoja opadaju prije zriobe. Nedavno sam upratio, prvi put poslije dobre kiše polovinom kolovoza (ima godina da nije pala takva kiša), smokve koje nisu imale dovoljno vode tijekom vegetacije su opadale. To sam prvi put vidio otkako se bavim uzgojem smokve. Smokva mora imati vodu u kontinuitetu da bi se razvijala. Ne može se danas zaliti pa 10 – 15 dana preskočiti, smokva se mora redovito zalijevati da bi se pokupio maksimalan urod – naglašava Hivzija Šator, najveći individualni proizvođač smokava u BiH.
– Kad radite neki posao količinski, veći, normalno je da vodite puno više računa. Zato vodu dajem redovito. Plaćam je 1,50 – 1,60 KM, uopće ne gledam na količinu i kubike. Pratim smokvu kako se razvija, je li požutio ijedan list. Čim jedan list na smokvi požuti, nema više priče o optimalnom urodu.
Vaš smokvik je, kažu, najveći u BiH. Koliko imate stabala
– Uglavnom, tri su hektara površine, no nikad nisam zašao i brojio koliko ima stabala. Sve je jedna sorta jarakovka. Tako se kod nas ovdje zove, zapravo, to je smokva bjelica u katalogu BiH. Inače, podrijetlo joj je iz Istanbula. Ovo sam više puta kazao – neki Jarak s Muminovače otišao je na hodočašće u Rim i donio je plecer (izdanak koji se koristi za kalemljenje, nap. a.). Po njemu se sorta zove jarakovka, u Opličićima je zovu božinovka, moguće da se čovjek zvao Božo Jarak.
Po vama, koja je sorta hercegovačkih smokve najbolja
– Što se mene tiče, ne bih je posadio ovoliko koliko je imam da za mene nije najbolja jarakovka.
Kako ide prodaja
– Mogu reći, smokva kad dođe na 2 – 2,50 KM po kilogramu za mene i druge koji plaćaju vodu i berače, tu nema neke zarade. Realno, smokva ne smije biti ispod 3 – 3,50 KM da ima ekonomsku računicu. Lani je po pitanju ekonomije i novca bila bolja godina. Jedno vrijeme u ponudi su bile enormne količine smokava. Recimo, za jednu berbu s pola imanja ubrao sam tri tone. S pola imanja! To je bilo poslije one prve kiše u kolovozu. To je bio rekord. Smokve su bile k’o jabuke. Tada im je drastično pala cijena, “zaglavilo” na veletržnici u Tasovčićima. Narod posljednjih godina intenzivno sadi smokvu.
Jedno vrijeme smokva je bila gurnuta na marginu, malo se sadila pa se govorilo da nema dovoljno smokve u Hercegovini kojom se mi, opet, hvalimo.
40 domaćina je posadilo
– Ja kažem, iza toga i stojim – smokva može Hercegovinu dignuti na noge, tako da ovaj narod apsolutno nema potrebe nikamo otići. Mora se znati ovaj podatak – blizina zapadne Europe, ceste, magistrale, autoceste… Još da smo u Europi, ni Amerika ne bi trebala nikome, čak bi se i vraćali. Meni su se smijali kad sam posadio smokvu, ali ja sam u nju vjerovao sa znanjem koje imam. Danas u Lokvama ima 40 domaćina koji su posadili smokvu vođeni mojim primjerom – kaže nam Hilmo koji tvrdi i da je smokva “zelena apoteka”.
Veli, primjerice, da je dovoljno jednu žličicu pekmeza od smokve ugrijati na temperaturu tijela, progutati i kašalj će prestati, a to je samo jedna blagodat ove biljke koja ima iznimne nutritivne vrijednosti, pravo je “leglo” vitamina, minerala, vlakana…
Powered by WPeMatico