Ovoga tjedna u Podgorici su održani sastanci Eurokomore i regionalne udruge Asocijacije balkanskih komora na kojima je u vodstvo Eurokomore ponovno izabran potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Vjekoslav Vuković. On je tijekom tih susreta ponovno aktualizirao važne izazove s kojima se suočavaju bosanskohercegovački prijevoznici kamiona prilikom ulaska i boravka u Europskoj uniji. Vuković je naglasio potrebu za bržim protokom roba i rješenjima koja bi olakšala prekogranični prijevoz.
Hoće li se mijenjati smjer i koje je prioritete u radu postavilo novo vodstvo Eurokomore?
– Novo vodstvo Eurokomore, čija se potvrda izbora očekuje u listopadu na Skupštini, neće mijenjati temeljni smjer djelovanja, već će ga dodatno ojačati. Fokus ostaje na jačanju europske poslovne zajednice kroz poticanje međunarodne trgovine, podizanje konkurentnosti te snažno zastupanje interesa kompanija pred institucijama EU-a. Među prioritetima ističu se ubrzanje digitalne i zelene tranzicije, sustavna podrška malim i srednjim poduzećima te intenziviranje suradnje nacionalnih komora. Posebna pozornost posvećena je i rasterećenju poslovnog sektora od prenormiranih procedura, što je u središtu projekta Omnibus.
Cilj nam je razvijati Eurokomoru kao pouzdanog partnera gospodarstva i relevantnog sugovornika europskih i globalnih donositelja odluka. U novom mandatu, koji mi je povjeren reizborom u Odbor direktora Eurokomore, nastavit ću s kontinuiranim aktivnim radom, od zalaganja za nerezidentne i pridružene članice, preko iznošenja konkretnih prijedloga podrške poslovnoj zajednici do snažnog predstavljanja Bosne i Hercegovine na njezinu putu k Europskoj uniji.
Kako trenutačne geopolitičke tenzije utječu na gospodarstvo država članica Eurokomore, a posebno na regiju Balkana
– Svjedočimo veoma nestabilnim vremenima i poremećenim uvjetima privređivanja i neizvjesnost svih globalnih procesa je jedino što je za sada sigurno. Trenutačne geopolitičke tenzije, uključujući poremećaje u lancima opskrbe, energetske krize i promjene u međunarodnim trgovinskim odnosima, izravno utječu na gospodarstva država članica Eurokomore, ali posebno osjetljivo na male ekonomije Balkana poput Bosne i Hercegovine, Srbije ili Sjeverne Makedonije.
Naša regija je vrlo ovisna o uvozu energije i sirovina, kao i o izvozu prema EU, što znači da svaka promjena u cijenama energenata ili carinskim politikama naših glavnih partnera ima neposredan utjecaj na proizvodne troškove i konkurentnost naših kompanija. Primjerice, povećanje cijena energenata u EU dovodi do poskupljenja proizvodnje kod naših izvoznika, dok trgovinske restrikcije ili kašnjenja u lancima opskrbe mogu usporiti poslovanje i smanjiti profitabilnost.Zbog toga je ključno da zemlje Balkana razvijaju strategije prilagodbe, diverzificiraju tržišta i osnažuju regionalnu suradnju kako bi ublažile negativne učinke geopolitičkih turbulencija i osigurale stabilnost poslovnog okružja.
Na Skupštini Asocijacije balkanskih komora ključna tema bit će uporaba umjetne inteligencije u gospodarskom sektoru. Koje konkretne primjere AI implementacije vidite kao najperspektivnije za gospodarstvo Balkana
– Sudionici sastanka istaknuli su da globalna ekonomija funkcionira u uvjetima geopolitičkih tenzija i neravnomjernog razvoja, dok zemlje zapadnog Balkana, prirodno okružene članicama EU, predstavljaju privlačno investicijsko tlo, što potvrđuje i podatak da je samo Turska investirala više od 5 milijardi eura u regiju.
Naglašeno je da primjena AI-ja nije budućnost, nego sadašnjost te da će uspjeti samo kompanije koje se brzo prilagođavaju. AI mijenja način komunikacije među tržištima, ubrzava poslovne procese i transformira poslovnu kulturu, a najviše je zastupljen u bankarskom sektoru, gdje se koristi u više od 80% slučajeva pri obradi kredita, procjeni rizika i kreditnom poslovanju. Uporaba umjetne inteligencije u gospodarskom sektoru Balkana pruža značajne mogućnosti za povećanje produktivnosti i konkurentnosti. Najperspektivnije primjene vidimo u optimizaciji proizvodnih i poslovnih procesa, unaprjeđenju predviđanja potražnje i upravljanja resursima te u personalizaciji usluga i boljim analizama tržišta. Primjena AI tehnologija omogućava kompanijama da brže reagiraju na promjene u tržišnom okružju, smanjuju troškove i poboljšavaju kvalitetu proizvoda i usluga, što je posebno važno za male i srednje poduzetnike u regiji. Ključ uspjeha leži u edukaciji kadrova, dostupnosti digitalne infrastrukture i podršci inovacijama kako bi gospodarstvo Balkana moglo u potpunosti iskoristiti prednosti umjetne inteligencije.
Trenutačna spremnost balkanskih gospodarstava za primjenu umjetne inteligencije je u početnoj fazi, postoje primjeri inovativnih kompanija koje već koriste AI, ali općenito gledano, kapacitet i iskustvo još uvijek nisu na razini razvijenih tržišta. Glavne prepreke uključuju nedostatak kvalificiranih kadrova, ograničenu digitalnu infrastrukturu i potrebu za većom podrškom inovacijama i istraživanju.
Kako bi gospodarstva regije u potpunosti iskoristila prednosti umjetne inteligencije, ključno je ulaganje u edukaciju, jačanje digitalne povezanosti te poticanje suradnje između privatnog i javnog sektora. Samo kroz sustavan razvoj sposobnosti i prilagodbu regulatornog okvira AI može postati stvarni pokretač rasta i konkurentnosti balkanskih gospodarstava.
Postoje li inicijative unutar Asocijacije balkanskih komora koje bi omogućile veću integraciju umjetne inteligencije u ključne industrije poput transporta i proizvodnje?
– Asocijacija aktivno promiče inicijative koje podržavaju digitalnu transformaciju i primjenu novih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, u ključnim industrijama poput transporta i proizvodnje.
Predstavnici komora složili su se da upravo poslovne asocijacije trebaju predvoditi primjenu umjetne inteligencije kako bi svojim članicama osigurale podršku u digitalnoj transformaciji, uz istodobno suočavanje s izazovima privatnosti i sigurnosti.
Kroz razmjenu znanja, edukacije i projektne suradnje među članicama, cilj je omogućiti kompanijama pristup najboljim praksama, inovativnim rješenjima i zajedničkim projektima koji olakšavaju primjenu AI tehnologija.
Jesu li definitivno riješeni problemi bh. prijevoznika
– Problemi bh. prijevoznika još uvijek, nažalost, nisu u potpunosti riješeni, ali Vanjskotrgovinska komora BiH prva je prepoznala ove izazove i posljednjih nekoliko godina kontinuirano upozoravala na njih, predlažući konkretna rješenja. Svjesni smo da je obujam razmjene s Europskom unijom iznad 70% i da nerješavanje ovih pitanja može imati ozbiljne ekonomske posljedice.S obzirom na to da ovo pitanje ne opterećuje samo Bosnu i Hercegovinu nego i ostale države zapadnog Balkana, u svibnju 2023. godine, na inicijativu VTK BiH i Gospodarske komore Republike Srbije, podnesena je zajednička inicijativa Europskoj komisiji kroz Komorski investicijski forum zapadnog Balkana, koju su podržali predsjednici svih šest komora članica. Europska komisija je odgovorila da svaki boravak dulji od 90 dana potpada pod jurisdikciju država članica EU i zahtijeva nacionalnu vizu ili boravišnu dozvolu, ali je također izrazila spremnost razmotriti ovo pitanje unutar Plana rasta za zapadni Balkan.
Nakon toga smo u više navrata zahtijevali pokretanje zajedničke inicijative vlada država zapadnog Balkana prema Europskoj komisiji, pozivajući se na odredbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i mogućnosti koje pruža Plan rasta, koji među ostalim prioritetima uključuje olakšavanje cestovnog transporta, slobodno kretanje roba, usluga i radnika te integraciju u industrijski lanac nabave.Predstavnicima Europske komisije u Bruxellesu predložili smo uspostavu prilagođenog rješenja za zapadni Balkan, koji je u procesu pridruživanja EU. Smatramo da zapadni Balkan ne treba promatrati kao treću stranu te da bi bilo korisno isključiti ga iz sustava EES i ETIAS ili pronaći rješenje za pojednostavljenje administrativnih procedura kako bi se olakšao prekogranični prijevoz i poboljšala integracija s tržištem EU-a.
Inicijativa Vanjskotrgovinske komore BiH je uvođenje preciznijeg modela praćenja boravka profesionalnih vozača u Schengen zoni korištenjem novih digitalnih sustava (EES i SIS), koji omogućavaju točno evidentiranje ulazaka i izlazaka. Tako bi se boravak računao u satima, a ne u danima (90 dana × 24 sata = 2160 sati), čime bi se značajno unaprijedila fleksibilnost u međunarodnom cestovnom transportu. Ovo je tehnički provedbeni akt koji ne zahtijeva zadiranje bilo koje smjernice u okviru transportne zajednice. Ova inicijativu prezentirao sam i na sastanku s povjerenicom Europske komisije za proširenje Martom Kos, a prezentirana je i podržana 10. rujna 2025. na održanom sastanku pridruženih članica Udruge europskih trgovinskih i industrijskih komora (Eurochambers) u Podgorici.
Hoće li američke carine značajnije poremetiti gospodarstvo u BiH?
– Iako Bosna i Hercegovina, čiji proizvodi od 1. kolovoza ove godine podliježu carini od 30% prilikom izvoza u SAD, nema veliki obujam razmjene s tim tržištem, ukupne štete zbog uvođenja ovih visokih carina trenutačno je teško procijeniti. Trgovinske tarife SAD-a ne pogađaju BiH izravno, ali značajne neizravne posljedice već se pojavljuju, uključujući gubitak preferencijalnog statusa, složenije carinske procedure i pojačanu konkurenciju, što otežava pristup američkom tržištu.Najveći teret novih mjera podnijet će namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koji su do sada carinjeni po stopi od 12%, a sada će biti opterećeni stopom od 30%. Očekuje se veći negativan utjecaj neizravno, u skladu sa strukturom izvoza. Budući da poduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Europske unije, kompanije koje posredno izvoze svoje proizvode u SAD mogu se suočiti s dodatnim izazovima.
Do kada će se tolerirati bosanskohercegovačko izbjegavanje suočavanja s prekograničnim oporezivanjem električne energije i jeste li zadovoljni investiranjem u zelenu energiju?
– Bosna i Hercegovina još nije uspostavila svoj sustav trgovine emisijama (ETS), što je uvjet da izbjegnemo plaćanje CBAM pristojbi pri izvozu u EU. Trenutačno se radi na izradi plana praćenja, izvještavanja i verifikacije emisija (MRV) i pripremi ETS-a, ali proces kasni. Potrebno je usuglašavanje oba entiteta, u suglasju s Vijećem ministara. Ako ne dođe do usvajanja državnog plana do kraja 2025. godine, naši izvoznici u EU će od 1. siječnja 2026. morati plaćati visoke pristojbe na emisije CO2, što može značiti gubitak stotina milijuna eura godišnje.Uvođenje CBAM-a učinit će nekonkurentnim mnoge pravne subjekte iz BiH jer će se proizvođači iz EU okrenuti čišćim i ekonomski prihvatljivijim dobavljačima te se procjenjuje da će odljev novca po osnovi CBAM poreza iz Bosne i Hercegovine iznositi 1,28 milijardi KM u razdoblju 2026. – 2030. godine.
U ovom trenutku ne možemo biti u potpunosti zadovoljni trenutačnim obujmom ulaganja u zelenu energiju jer su investicije i dalje znatno ispod razine potrebne da bi se pratili trendovi u EU i ispunili ciljevi održivog razvoja. Postoje pozitivni pomaci u zelenoj ekonomiji, osobito kroz projekte energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i upravljanja otpadom, koje često podržavaju međunarodni donatori i razvojne institucije, ali domaći kapital i institucionalna podrška još uvijek nisu na dovoljno visokoj razini.
Za ozbiljniji iskorak potrebno je uspostaviti stabilan regulatorni okvir, stimulirati privatne i strane investicije te ubrzati pristup fondovima EU. To bi omogućilo brži prelazak na održive modele proizvodnje i potrošnje, smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima i veću konkurentnost bh. gospodarstva na regionalnom i europskom tržištu.
BiH je u totalnom zastoju prema EU, koliko zbog toga gubi?
– Bosna i Hercegovina, zbog trenutačnog zastoja u procesu integracije prema Europskoj uniji, gubi značajne ekonomske i političke prilike. Odgađanje pristupnih procesa usporava priljev investicija, otežava pristup stranim tržištima i fondovima EU te smanjuje konkurentnost naših kompanija u regionalnom i međunarodnom okružju. Procjene pokazuju da svako kašnjenje direktno utječe na rast izvoza i ekonomsku dinamiku, posebno u sektorima koji najviše ovise o europskom tržištu, što dugoročno ograničava ekonomski razvoj i mogućnost privlačenja strateških investicija.
Koje konkretne korake bi BiH trebala poduzeti kako bi ubrzala svoj put prema EU i što bi to značilo za ekonomsku stabilnost zemlje?
– Potrebni su konkretna i dosljedna provedba strukturnih reformi, prilagođavanje zakonodavstva i standarda, ali i institucionalna stabilnost i funkcionalnost. U tom kontekstu gospodarstvenici očekuju snažniju podršku vlasti u stvaranju predvidivog, transparentnog i poticajnog poslovnog ambijenta.Bosna i Hercegovina bi trebala fokusirano provoditi reforme u ključnim područjima – vladavini prava, funkcionalnosti institucija, borbi protiv korupcije i usklađivanju zakonodavstva s europskim standardima. Ubrzanje integracije prema EU zahtijeva i jačanje kapaciteta javne uprave, transparentnije vođenje ekonomskih politika te poticanje poslovnog i investicijskog okružja.
Takvi koraci bi imali neposredan učinak na ekonomsku stabilnost zemlje, odnosno povećali bi povjerenje investitora, omogućili veći pristup fondovima EU, potaknuli izvoz i diverzifikaciju tržišta te dugoročno poboljšali konkurentnost domaćih kompanija. Ukratko, ubrzanje europskog puta izravno bi doprinijelo stabilnijem, predvidljivijem i održivijem ekonomskom okružju u BiH. •
Powered by WPeMatico