Tijekom povijesti jedne su države nastajale, a druge nestajale. Nekadašnja velika carstva su se raspadala, a iz tih raspada u pravilu bi se izrodio niz novih država. Neke od velikih državnih zajednica koje su nekad postojale i bile značajan geopolitički čimbenik danas su nestale sa zemljopisnih karata – poput Sovjetskog Saveza, Čehoslovačke, Jugoslavije i mnogih drugih.
Zamišljene države ili…
Neke su nestajale mirnim i dogovornim razdruživanjem poput Čehoslovačke, koja se podijelila na današnje Češku i Slovačku bez ispaljenog metka ili ružne riječi, dok su se druge, poput nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, raspale u krvavim ratovima koji su 90-ih godina prošlog stoljeća odnijeli na tisuće života. Na jednoj zanimljivoj Facebook stranici u moru slikovitih karata te analitičkih geopolitičkih grafikona pozornost odvlači “neobična” karta europskog kontinenta. Na toj karti žarko narančastom bojom označene su teritorijalne cjeline na kojima bi se u nekoj bližoj i daljoj budućnosti mogle formirati nove državne tvorevine. Pri tome je najveću površinu zauzela zamišljena državna tvorevina – “Kurdistan”, čiji se teritorij prostire na području čak pet zemalja u bližem okruženju – Turske, Sirije, Iraka, Irana te Armenije. Njegove granice trenutačno nisu precizno definirane jer ovise o etničkim, kulturnim i povijesnim čimbenicima, a ne o administrativnim crtama, a Kurdi se već dugi niz godina bore za svoju nacionalnu zemlju. Riječ “Kurdistan” podrazumijeva “zemlju (domovinu) Kurda”. Drugi po veličini teritorij koji bi u budućnosti mogao ostvariti status države je Andaluzija, a riječ je o španjolskoj autonomnoj zajednici. Smještena je na jugu Pirinejskog poluotoka. Nalazi se na obalama Sredozemnog mora i Atlantskog oceana, graniči na jugu s Gibraltarom, na sjeveru s Ekstremadurom i Castilla-La Manchom, na istoku s regijom Murcia te na zapadu s Portugalom. Uočljivo je da bi se na britanskom otočju situacija mogla poprilično izmijeniti. Prema ovoj karti, a imajući u vidu izražene aspiracije u tom smjeru, najveće promjene mogle bi se dogoditi na britanskom i irskom otoku. Ova karta predviđa nastanak čak triju novih potpuno neovisnih zemalja. Na britanskom otoku tako bi u doglednoj budućnosti moglo doći do osamostaljenja Škotske i Walesa, koji su trenutačno u sastavu Velike Britanije. S druge strane, višestoljetne tendencije za ujedinjenjem Irske i Sjeverne Irske svakako bi mogle rezultirati stvaranjem državne tvorevine “Ujedinjena Irska”. BiH je možda i najmanji teritorij u Europi na kojem postoji mogućnost nastanka dviju novih državnih tvorevina. Prema podacima na ovoj karti, to su Republika Srpska i Herceg Bosna. U najbližem susjedstvu označena je karta Kosova i Metohije, što je vrlo zanimljivo jer je toponim “Metohija” češće u upotrebi u srpskim medijima i dnevnom javnom diskursu.
Proces dekompozicije
Kosovo je na ovoj karti našlo svoje mjesto unatoč tome što je već proglasilo neovisnost, možda i zbog toga što mnogo država još nije priznalo neovisnost Kosova iako je ta država odavno već izvan ustavnopravnog poretka Srbije, koja polaže prava na taj teritorij i oštro lobira protiv priznavanja ove zemlje. Na prostoru Španjolske, uz Andaluziju, moguće je osamostaljenje još triju država – Katalonije, Galicije i Baskije. U Francuskoj postoje izvjesne separatističke tendencije u pokrajini Bretanji, a od ove pojave nisu izolirane ni najrazvijenije europske zemlje poput, recimo, Belgije, koja bi se mogla rascijepiti na dvije države – Flandriju i Valoniju.
Ne treba zaboraviti ni najeksplozivniju situaciju, a riječ je o odmetnutom teritoriju Moldavije pod strogom kontrolom Moskve, koji se naziva Transnistria, kao i situacije u bivšim sovjetskim republikama, a danas državama, Armeniji, Azerbajdžanu i Čečeniji. I Južni Tirol, koji ima poseban status autonomne regije unutar Italije, što mu omogućuje značajnu samoupravu, unatoč tome što je povijesno pripadao Austriji, označen je na ovoj karti kao teritorij koji bi potencijalno mogao postati neovisna država u doglednoj budućnosti. Iako u mnogim ovim “potencijalnim budućim državama” postoje ozbiljne tendencije za samostalnošću (pojedine se bore i silom), teško je povjerovati da će proces dekompozicije i stvaranja novih država na teritoriju Europe ići tako lako i bez većih posljedica. Međutim, malo tko je i 80-ih godina mogao vjerovati da jednog dana na karti Europe nećemo više vidjeti Sovjetski Savez, SFRJ, Čehoslovačku, Istočnu Njemačku, Zapadnu Njemačku…
Powered by WPeMatico