Velike promjene u elektroenergetskom sektoru, koje karakterizira sve veći broj proizvođača iz obnovljivih izvora energije, ali i novo zakonsko rješenje, koje, primjerice, u Federaciji omogućuje proizvodnju struje koristeći solarne panele na osobnim stambenim objektima, sa sobom otvaraju i pitanje povećanja protočnosti elektrodistributivnih sustava kako bi se izbjegla moguća zagušenja. Podsjećamo, Federacija BiH donijela je Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i učinkovitijoj kogeneraciji koji, uz ostalo, uvodi i kategoriju prosumera – odnosno krajnjeg kupca električne energije koji proizvodi struju iz obnovljivih izvora za dio svojih potreba iz vlastitog energetskog postrojenja, s mogućnosti prodaje viška proizvedene električne energije u mrežu u obliku energetskog ili monetarnog kredita. Dodajmo tomu i snažnu podršku projektima iz područja gradnje objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, što sa sobom vodi i potrebi poboljšanja, odnosno modernizacije distribucije.
Predsjednik Bosanskohercegovačkog odbora Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave – CIGRE prof. dr. Zijad Bajramović izjavio je za Fenu da je do 2030. u elektrodistributivne sustave u BiH potrebno uložiti 1,4 milijarde KM. Pritom je objasnio i kako razvoj obnovljivih izvora energije doseže razinu koja uzrokuje pojavu zagušenja u prijenosnim i distributivnim sustavima te da je pitanje raspoloživih kapaciteta za povezivanje obnovljivih izvora energije prisutno u svim zemljama okruženja. Uz to, drugi razlozi koji bi vodili opterećenju distributivne mreže uključuju i povišenu potrošnju električne energije, poglavito kada govorimo o hlađenju i grijanju, ali i elektrifikaciju transporta.
– U Bosni i Hercegovini potrebno je izgraditi nove 110 kV trafostanice i završiti započeti proces prelaska na 20 kV razinu, uz zahtijevanu kvalitetu električne energije. U vidu treba imati i integraciju tzv. prosumera, posebno kućanstava koja su priključena na elektroenergetsku mrežu, ali istodobno proizvode električnu energiju najčešće postavljanjem fotonaponskih panela na svoje krovne konstrukcije – rekao je Bajramović. Dodao je da je integracija obnovljivih izvora u ovom obujmu izazov vezan uz način balansiranja i održavanja naponskih prilika i kvalitete opskrbljivanja, a skladištenje energije pojavljuje se kao potencijalno rješenje za ublažavanje neravnoteže između proizvedene energije i zahtjeva za potrošnjom. Ipak, pitanje ulaganja u obnovljive izvore energije nešto je što je neminovnost uslijed više čimbenika. Prvi je povećanje sigurnosti i dostupnosti električne energije, a poglavito u vremenima koje karakteriziraju geopolitičke napetosti i stalne neizvjesnosti na tržištima. BiH ima iznimne potencijale za proizvodnju struje koristeći snagu sunca, a time bi se mogla nametnuti i kao snažan regionalni igrač, istodobno ispunjavajući obveze koje pred njom stoje u kontekstu Europske unije, ali i doprinijeti ukupnom smanjenju emisije plinova s učinkom staklenika, odnosno dajući obol u borbi protiv klimatskih promjena. No, sve navedeno, vidljivo je, traži i racionalno, dugoročno i strateško ulaganje u sustave opskrbe kako bi ukupni elektrodistributivni sustav bio kadar izdržati povećanu proizvodnju, a u konačnici i potrošnju struje.
Powered by WPeMatico